ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 209
M. Peremin, Spisi komercijalne uprave za Senj, Karlobag, Kraljevicu i Bakar... Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 207-221 Pod vodstvom inicijatora reforme, grofa Haugwitza, Austrijska i Češka dvorska kancelarija te Dvorska komora ujedinjene su u novi organ državne uprave Directorium in publias et cameralibus, koji je imao objediniti upravno-političko i financijsko poslovanje s ciljem da se stvori jedinstveni sustav trgovinske razmjene u okvirima habsburške države. 3 Uz njega i dalje djeluju Kućna, Dvorska i Državna kancelarija za vanjske poslove Monarhije, zatim Dvorsko ratno vijeće za vojne poslove i neki središnji sudski organi, a kao pomoćne ustanove Direktorija javljaju se Dvorski trgovački (komercijalni) direktorij i Bankovna komisija (Banco-Commision) i dr. Sa stajališta gospodarske politike posebno značenje ima Trgovački direktorij, koji je imao zadatak sprovoditi reformu carinskog sustava Monarhije, što je bio jedan od glavnih elemenata državne intervencije u gospodarstvu. Taj je Direktorij bio već osnovan u tijeku rata za austrijsko naslijede, ah je njegovo značenje došlo do izražaja tek poslije rata, kad dotadašnjeg predsjednika Direktorija, grofa Kinskog, zamjenjuje grof Chotek, koji se istodobno nalazi na čelu Bankovne komisije. On je težio stvaranju jednog univerzalnog komercija na cijelom području Monarhije, što se zbog otpora partikularističkih snaga u Monarhiji nije moglo ostvariti, pa tako niti Komercijalni direktorij, pod predsjedništvom grofa Choteka, nije uspio ispuniti svoj zadatak stvaranja šireg carinskog područja. To je dovelo do njegovog ukidanja 1762. godine. Poslove Direktorija dijelom je preuzelo Dvorsko trgovačko vijeće (Hofkommerzienrath) na čelu s grofom Andlern-Wittenom. Vijeće djeluje kao samostalno tijelo. Jedan od prvih rezultata marijaterezijanskih reformi potaknutih gubitkom Šleske u ratu s Prusijom (1741-1749) te potrebe da se taj gubitak nadoknadi jačom orijentacijom na Jadran i tako izravnom državnom intervencijom oživi trgovina između kontinentalnog zaleđa i prekomorskih zemalja Sredozemlja preko luka Akvileje, Trsta, Rijeke, Bakra, Kraljevice, Senja i Karlobaga, bilo je stvaranje jedinstvenog komercijalne—upravnog područja pod nazivom Austrijsko primorje (Littorale Austriaco ili Austriacum Littorale) 1749. godine. Upravu nad tim područjem imala je trgovačka Intendanca u Trstu (Intendanza in Triest, Triester Commercial Intendanza ih Haupt-Intendanza in Triest), također novoosnovano tijelo, odnosno Dvorsko trgovačko vijeće u Beču i Bankovna komisija. 3 I. Karaman, Privredni život Banske Hrvatske od 1700-1850, Zagreb, 1989, str. 51-54. 4 Ručnim pismom Marije Terezije od 6. travnja 1746. ustanovljen je "Universalkommerziendirektorium" kao jedno potpuno samostalno tijelo. Međutim, kasnije se njegov položaj često mijenjao; od potpune samostalnosti pa do potpunog pripajanja Dvorskoj komori ili Dvorskoj kancelariji; krajem 1753. pridružen je Directoriumu in publicis et cameralibus; 1762. postoji kao samostalni trgovački organ "Kommerzienrath"; 1765. su trgovački organi (Hofstelle) i Dvorska kancelarija (Hofkanzlei) samostalna tijela ali povezani zajedničkom višom direkcijom; 1771-1776. Trgovačko vijeće je poseban odjel Dvorske kancelarije. Inventar des Wiener Hofkammersarchivs: Inventare österreichischen Archive, Wien, 1951, str. 87. 209
