ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 186

B. Stanišić, Odsjek IV-B res. za pogranična redarstvena satništva... Zemaljske vlade u Zagrebu. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 181-206 8. Sprečavanje trgovine djevojkama (»kriomčarenje sa ženskinjama«) - u tu svrhu je kontrola nad prijavama inozemaca protegnuta i na bludilišta i zavode za smještaj služinčadi i dobavu radne snage; 9. Redarstveni nadzor na pograničnim željezničkim i parobrodskim stanicama »jer se tu najčešće mogu zateći elementi pogibeljni za mir i sigurnost države«. Pritom naročitu pažnju treba obratiti na iseljavanje »držeći vazda pred očima propise glede ograničenja iseljivanja«. Također je trebalo paziti na strogo obavljanje zdravstveno-redarstvene službe »da se preprieči uvlačenje zaraznih ljudskih i životinjskih bolesti«. O svim posebnim i važnim slučajevima pogranično redarstvo je bilo dužno odmah izvijestiti Zemaljsku vladu; 10. Nadzor javnih lokala (svratišta, gostionice, krčme, kavane, rakijašnice, konačišta, bludilišta, kupališta itd.); 11. Pregledavanje putovnica i izdavanje pograničnih putnih iskaznica (u ratu - izdavanje putnih dozvola odnosno propusnica za uže i šire ratno područje odnosno kontrola osobnog prometa na tim područjima): a) pregledavanje putovnica na željeznici (u vlakovima); b) pregledavanje putovnica na brodovima; c) pregledavanje putovnica na cestama i putovima koji vode u inozemstvo; 12. U djelokrugu pograničnog redarstva je bila i »redarstveno-kaznena sudbenost« u prvom stupnju u slučajevima prekršaja počinjenih nepoštivanjem putničkih propisa, zabranjenim povratkom (u slučaju izgona), »kriomčarenje sa ženskinjama« i u slučaju prekršaja propisa odnosećih se na prijavu i boravak inozemaca. Pogranično redarstvo je u »službovnom, osobnom i gospodarstvenom pogledu« bilo neposredno podređeno kr. ug. ministru unutrašnjih poslova koji se brinuo za podmirivanje troškova pograničnih redarstvenih kapetanija (satništva) - u okviru državnog proračuna. Provedba zakona o pograničnom redarstvu iz 1903. godine bila je na području Ugarske povjerena ministru unutrašnjih poslova, a u Hrvatskoj i Slavoniji - banu kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Ban je u skladu sa svojim ovlastima koje proizlaze iz zak. članka VIII: 1903. god. o pograničnom redarstvu, ustrojio pogranične redarstvene oblasti na granici prema Srbiji. O tome nam svjedoči već spomenuta banska naredba od 13. I. 1906. god. br. 831 Pr. kojom su poslovi pograničnog redarstva na granici prema Kraljevini Srbiji povjereni: 1. Kraljevskom redarstvenom povjereništvu u Zemunu - za područje grada Zemuna; 2. Gradskom poglavarstvu u Mitrovici - za područje toga grada; 3. Kraljevskim kotarskim oblastima u Mitrovici, Rumi i Zemunu - za područja tih kotarskih oblasti. Područje djelovanja (teritorijalna nadležnost) pograničnog redarstva obuhvaćalo je općine i gradove koji su ležali neposredno uz granicu kao i one blizu granice, a održavali su žive veze s inozemstvom. 186