ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)

Strana - 163

S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju - djelomični brojčani i poimenični popisi stanovništva. Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 159-170 po smrtnoj kazni, u porodu; iseljenici; brakovi - sklopljeni tekuće godine, raniji brakovi, brakovi prestali smrću. Iz svih podataka su isključeni pripadnici plemstva oba spola. b) Crkveni popisi Kao primjer brojčanog popisa stanovništva za crkvene potrebe, na prvo mjesto stavljamo popis stanovnika (vjernika) po župama i naseljima na području Zagrebačke biskupije 1771. godine.

11 Struktura podataka nije opsežna, ah je obuhvaćeno vrlo veliko područje na kojem je živjelo gotovo 50% ondašnjeg stanovništva na području današnje Hrvatske. U ovom popisu stanovništva imamo ove podatke: broj kuća, ukupno stanovništvo, odrasli i bračni parovi. Rezultati popisa su ovi: Broj Stanovništvo kuća ukupno odrasli Međimurje 5021 31394 24447 Križevačka ž. 5863 51883 37524 Varaždinska ž. 11724 84181 57236 Zagrebačka ž. 26747 157653 118023 Slavonija 11601 103145 75098 Varažd. general. 8374 83367 64689 Banska krajina 3495 2974 21812 72825 541357 398629 Razlika od 142 728 između broja ukupnog stanovništva i odraslih, odnosi se na broj djece. U crkvenim popisima, za razliku od svjetovnih, skupina odraslih je skupina ljudi »sposobnih za ispovijed« (confessionis capaces). Dobna granica između sposobnih i nesposobnih je oko 12. godine (nije strogo određena). Po tome skupinu »djece« čine djeca u dobi do 12 godina. Nesigurnost granične vrijednosti potvrđuju i podaci u matičnim knjigama umrlih u kojima za umrlo dijete često piše i dob u godinama kao i podatak da h je »nevino« ili je »proviđeno sakramentima umrlih« - tu se može utvrditi određeno kolebanje između 8 i 12 godina. U našim istraživanjima uzimamo dob od 12 godina kao graničnu. Pojam kuće (domus) u ovakvim popisima ima uglavnom značenje obitelji u širem smislu, odnosno »zadruge«. No ponekad znači i kuću kao stambeni objekt. 11 NAZ, Protokoli 211. 163