ARHIVSKI VJESNIK 36. (ZAGREB, 1993.)
Strana - 15
M. Pandžić, Povodom 350. obljetnice izrade škrinje povlastica/sloboština - »arhiva« Kraljevstva Hrvatske (1643-1993). Arh. vjesn., god. 36 (1993) str. 7-21 Ovu "ladulu" preuzeo je i pohranio u sakristiju zagrebačke katedrale kanonik Pavao Zondin, prepošt ili predstojnik Zagrebačkog kaptola. 23 Do kraja 16. st. ova se "ladula", smještena u sakristiji katedrale, nekoliko puta spominje u zaključcima - protokolima Hrvatskoga sabora. Tako se, primjerice, 8. travnja 1584. spominje da je nakon korištenja ponovno vraćena "na prijašnje mjesto": "... in pristinum locum, sacrarium videlicet ecclesiae Sancti Stephani regis Zagrabiae, sub sigillo Regni per dominum vicebanum et viceprothonotarium Regni pro fîdeli conservatione (istaknuo M.P.) reponantur". 24 Ovaj i druge tekstove iz zaključaka Hrvatskoga sabora 16. st. objavljuje F. Šišić u poglavlju Izvori hrvatske povijesti u svom opsežnom djelu "Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara", pišući ne samo o škrinji povlastica iz 1643. godine, nego i o ovoj starijoj "laduli" spomenutoj u saborskim zapisnicima iz godina 1540. do 1584. No, čini se da on nije poznavao prije citirano mjesto iz sudskog zapisa grada Zagreba od 1. svibnja 1546. godine. Ipak, iz tog ratnog vremena kada su bili ugroženi ljudski životi, ali i važne i dragocjene privatne i javne isprave i dokumenti, imamo sačuvanu još jednu vijest o pažljivom postupanju i o opasnostima za isprave hrvatskih županija, a moguće i za spise Sabora, u saborskim zapisnicima, tj. u zaključcima Sabora od 25. siječnja 1601. godine. Prema njima, te su se isprave čuvale u utvrđenom gradu Zelini pokraj Zagreba. Sabor je zatražio da se te isprave pregledaju, a radilo se o dokumentima i povlasticama svih županija Kraljevstva te da se predaju na čuvanje Čazmanskom kaptolu, očito kao poznatom vjerodostojnom mjestu: "Quia plurimi ex magnatibus et nobilibus lamentabiliter prosuerunt, totius regni comitatuum cer ta privilégia (istaknuo M.P.) esse in castro Zelina, quae generosa condam domina Sophia Kerechyny coram Capitulo Chasmensi Francisco Orehoczy, moderno protonotario et alteri Francisco vicecomiti Zagrabiensi fassa vivens fuisset condam Michaeli Kerechyny, a Capitulo Chasmensi, tempore desolationis eiusdem Capituli, tune comiti et vicebano ad manus fidèles esse datas, deliberatum est, ut moderni possessores castri Ladislaus Kerechyny et Ioannes Budor cum illorum procuratore Georgio Mikulich, qui easdem literas suspicantur re vol visse, sub iuramento coram personis delegatis a Capitulo Zagrabiensi et Chasmensis ac Georgio Wrnoczi, Fran23 Isto, str. 14 i bilj. 36. 24 Isto, str. 15 i bilj. 40. Izvornik u HDA, Zapisnici Hrvatskog sabora, protokol sv. I, str. 309-318. 25 F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, str. 8 i 9, bilj. 12 i 13 (v. ovdje bilj. 3). 15
