ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 98
Dubravka Čengić, Razvoj uprave grada Zagreba u razdoblju 1850-1918. godine. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 97-107 Ovim je patentom odobren i stavljen na snagu i "Privremeni obćinski red za glavni grad Zagreb" u kojem su utvrđena i provedena nova načela na kojima će počivati rad i poslovanje gradske općine kroz gotovo jedno stoljeće. Glavna načela na kojima počiva navedeni općinski red su slijedeća: U vršenju općinskih dužnosti i prava općinu zastupa općinsko vijeće. Ono broji 30 članova - općinara. Uvjeti da netko može birati bili su slijedeći: da ima austrijsko državljanstvo, pravo građanstva, općinsku pripadnost, neporočan je, određene životne dobi (24 godine), da plaća izravni porez od pet forinti godišnje. Svi ovi navedeni uvjeti osiguravali su kako aktivno isto tako i pasivno izborno pravo. Da bi izbornici mogli birati općinsko vijeće, grad Zagreb je bio podijeljen u tri izborništva. Podjela je ovisila o visini poreza koji su izbornici plaćali. Drugim riječima to znači da se izborništvo nije određivalo prema broju izbornika, već prema količini poreza koji je plaćan od strane izbornika. Birani mogu biti svi oni koji imaju izborno pravo u općini, muškog su roda i koji su navršili 30 godina života. Općina Zagreb dijelila se na dva izborna kotara. U prvi je ulazio slobodni grad Zagreb i općina Horváti, a u drugi izborni kotar općine Kaptol, Nova Ves i Laska ulica. Prvi izborni kotar birao je 24 člana, a drugi 6 članova za općinsko vijeće. Mandat vijećnika trajao je tri godine, s tim da se svake godine u mjesecu veljači mijenjala jedna trećina vijećnika. Organi gradske općine bili su: gradski načelnik, gradsko zastupstvo, magistrat. Gradski načelnik se birao iz redova gradskih vijećnika. Prilikom izbora za istoga morali su biti prisutni svi vijećnici, a izbor je bio valjan ako je 2/3 svih vijećnika za njega glasovalo. Na isti način se birao i zamjenik gradskog načelnika. Mandat gradskog načelnika trajao je tri, a njegovog zamjenika godinu dana. Gradski načelnik stupa u službu tek onda kada ga potvrdi car, nakon čega je obvezan pred cijelim općinskim vijećem položiti zakletvu u ruke bana, a potpisati i pismenu zakletvu koja se predavala vrhovnom županu. Gradski načelnik je bio izvršni organ gradskog zastupstva. On zastupa općinu kao moralnu osobu prema svakome i to u svim kako upravnim tako i građansko-pravnim poslovima. Uz bok gradskom načelniku stoji gradski magistrat. On ima funkciju izvršnog organa općine, koji je pod nadzorom općinskog vijeća i kojemu je predstavnik načelnik grada. Magistrat je neposredna upravna oblast općinskih poslova i općinskog imetka. Osoblje magistrata bira se na način kako je to za izbor u državnu službu propisano. Slobodna radna mjesta se popunjavaju putem oglašavanja u službenim novinama. Njihova služba je doživotna, za nju dobivaju plaću kao i mirovinu kako oni, tako i "njihove udove i sirote", a sve prema službenim propisima onoga vremena. U gradu Zagrebu gradsko zastupstvo i gradski načelnik vršili su disciplinarnu vlast nad svojim činovništvom, ali je samo gradsko zastupstvo imalo pravo iste otpustiti ili suspendirati. Vlada je sebi zadržala pravo da otpusti i suspendira kako načelnika tako i svakog člana magistrata. 98
