ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 92
Gordana Kos, Zagrebačka županija (1848-1918). Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 89-96 Posebno je važan period županijskog uređenja nakon osnutka Zemaljske vlade. U županijskom uređenju dolazi do tri bitne promjene i to u godinama 1870., 1874. i 1886. Poslije Hrvatsko-ugarske nagodbe izvršena je četvrta reorganizacija uprave čiji je cilj bio jačanje centralizacije uprave. Županija je i dalje sedam. Zakonskim člankom XVII od 20. prosinca 1870. godine "ob ustrojstvu županija" 7 zadržana je uglavnom stara podjela na županije, kotareve i gradove odnosno općine. Ovom reorganizacijom županije su prestale biti posebni samoupravni organi. One su u stvari bile oblasti druge, a samo u nekim pitanjima prve molbe. Županije su imale samo oblik samoupravnih organa utoliko "što su se svi poslovi dodijeljeni županiji rješavali u skupštini na sjednici upravnog odbora". U neposrednoj vezi sa županijom bila je kotarska oblast kao politička oblast prve molbe. Vlada je međutim mogla mimo županijske skupštine provesti stanovite poslove, jer je podžupan, koji je bio prvi činovnik županije, bio dužan izrađivati i obavljati sve poslove, koje mu je povjerila Vlada ili veliki župan. Peta reorganizacija uprave provedena je Zakonom "ob ustrojstvu političke uprave" od 15. studenog 1874 godine. 8 Ovim zakonom građansko područje Kraljevine Hrvatske i Slavonije dijeli se na osam županija i to: Zagrebačka sa sjedištem u Zagrebu, Riječka sa sjedištem u Rijeci, Varaždinska sa sjedištem u Varaždinu, Križevačka sa sjedištem u Križevcima, Bjelovarska sa sjedištem u Bjelovaru, Virovitička sa sjedištem u Osijeku, Požeška sa sjedištem u Slavonskoj Požegi i Srijemska sa sjedištem u Vukovaru. Teritorijalna nadležnost županija ovim zakonom nije određena. To je učinjeno tek Naredbom Zemaljske vlade od 5. veljače 1875. g. o izdavanju "Zakona ob ustrojstvu političke uprave". Područje Hrvatske i Slavonije bilo je tada podijeljeno na osam županija. To je razdoblje od 1875-1886. godine. Županija zagrebačka kao i ostale županije bila je isključivo upravni organ koji je zadržao oblik samouprave jedino u postojanju županijske skupštine koja je rješavala samo sporove nekih predmeta iz vlastitog djelokruga više općina ili podžupanija. Zagrebačka se županija sada dijeli umjesto na kotareve, na podžupanije i to: Zagreb, Sisak, Jastrebarsko i Karlovac. U sjedištu županije, tj. Zagrebu, na čelu se nalazi veliki župan, a na čelu podžupanije nalazi se podžupan. Podžupanija je također imala svoju skupštinu koja je imala nešto širi djelokrug od županijskih skupština. Podžupanijska skupština rješavala je pitanje mreže odnosno teritorijalnog područja općine, izdavala dozvole za otuđivanje općinske imovine, nabavu pokretnina i nekretnina, uzimanje zajma, odobravala općinske namete, nadzirala upravu općine i same podžupanije. Zastupnici u podžupanijskim skupštinama birali su se na izborima. Skupština Zagrebačke županije sastojala se od zastupnika podžupanija i virilista. 7 isto, Zagreb 1870. 8 isto, Zagreb 1874, str. 425. 92
