ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 90
Gordana Kos. Zagrebačka županija (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992). 35-36, str. 89-96 Vrhovni organ u Hrvatskoj bila je prema toj naredbi Banska vlada na čelu s banom. Teritorij Hrvatske podijeljen je na šest županija, medu kojima je bila i Zagrebačka županija. Županije koje su formirane poslije ukidanja feudalizma postaju s vremenom upravni organi suvremene građanske države koja se postepeno stvara. Teritorij županije bio je podijeljen zbog lakšeg upravljanja na posebne upravno-političke kotare . Na čelu županije nalazi se veliki župan, a na čelu kotara podžupan. Kotarske vlasti bile su neposredno podređene županijskim. Zagrebačka je županija imala šest kotara: Zagreb, Samobor, Sv. Ivan Zelina, Sisak, Jastrebarsko i Karlovac. Velikog župana imenovao je na prijedlog bana kralj. Županijske vlasti bile su potčinjene Banskoj vladi. U nadležnost županijskih vlasti spadali su: upravni, politički, financijski i drugi poslovi. Najvažniji organ županijske samouprave bila je županijska skupština i upravljajući odbor, koji je bio u neku ruku izvršni organ županijske skupštine. No, u načelu ove upravne organizacije nisu bile dugog vijeka. Već 31. prosinca 1851. godine Carskim patentom ukinut je Ustav iz 1849. godine, te su proklamirana opća načela "za organičke uredbe u krunovinah cesarevinah austrijanske", čime je u upravi uspostavljen apsolutizam. U to kratko vrijeme (od prosinca 1850. do prosinca 1851.) uprava nije još provedena u smislu naredbe od 12. lipnja 1850. godine, te kao vrhovni državni organ u Hrvatskoj i Slavoniji još djeluje Bansko vijeće, a od početka 1851. godine do kraja 1854. godine Banska vlada. Ovo bi bila prva reorganizacija. Načela organizacijske uprave u monarhiji proklamirana Carskim patentom 31. prosinca 1851. godine (tzv. Silvestarski patent) provedena su Naredbom Ministarstva unutrašnjih poslova, pravosuđa i financija od 19. siječnja 1853. godine (izdana na osnovi carskog rješenja od 14. rujna 1852. godine) 4 . S tim u vezi izdana je naredba Ministarstva unutrašnjih poslova od 30. travnja 1854. godine kojom je ukinuta u Hrvatskoj i Slavoniji Banska vlada, a umjesto nje postao je vrhovni državni organ C. k. Namjesništvo (Staathalterei) 5 , a kao službeni jezik uveden je njemački. Novom reorganizacijom ukinute su stare županije. Sada je teritorij Hrvatske podijeljen na pet županija. Križevačka je županija pripojena Varaždinskoj županiji. Za Zagrebačku županiju formirani su ovi kotarevi: Bosiljevački, Modruško-potočki, Karlovački, Jastrebarski, Pisarovinski, Sisački, Moslavački, Velikogorički, Samoborski, Stubički, Zagrebački, Dugoselski, Svetoivanski, Vrhovački i grad Karlovac, te porezne općine kojih je ukupno bilo 377. Županijska oblast bila je pod neposrednom vlašću C. k. Namjesništva, osim u pitanjima neposrednog poreza, a u tom je slučaju bila podređena zemaljskoj poreznoj vlasti. Županija se starala o održavanju mira, sigurnosti i javnog reda na cijelom svojem području. O promjenama je morala izvještavati Namjesništvo. Županija je zatim u svojoj nadležnosti imala popisivanje i novačenje, zatim sudjelovanje u poslovima preprege, opskrbe i ukonačivanja vojske. Također je rukovodila ždreba3 isto, Zagreb 1854, str. 273. 4 isto. 5 isto. 90
