ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 81
Antun Brajković, Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992). 35-36, str. 65—88. Okružni sud u Rovinju je bio nadležan za kotarske sudove Rovinj, Motovun. Buje, Buzet, Poreč, Vodnjan, Pula, Labin, Pazin, Cres. Krk i Lošinj. Kotarski sud Rovinj bio je zapravo gradski, delegirani sud, u okviru nadležnosti Okružnog suda Rovinj. 55 Zemaljski je sud u Trstu između ostalog bio nadležan i za kotarske sudove Koper, Piran, Volosko i Podgrad. Ostali sudovi su bili organizirani kao i u prethodnom razdoblju. 56 Ovakva je organizacija pravosuđa postojala do 1918. godine, odnosno do uspostave talijanske vlasti. 4. Školstvo 4.1. Školstvo do 1863. U ovom su razdoblju školske ustanove bile izravno podređene političkim organima vlasti odnosno u najvišoj razini ministarstvu za vjeroispovijesti i prosvjetu. Za provođenje zakona i propisa bili su nadležni politički i crkveni organi, kao što je opisano u djelokrugu nadležnosti političkih okružnih i kotarskih organa vlasti. 57 Utemeljenjem Zemaljskog sabora u Poreču 1861. godine došlo je do stanovitog sužavanja djelokruga političkih organa uprave zbog prenošenja nekih nadležnosti na Zemaljsku vladu. Međutim, posebnih školskih, upravnih organa, ako se izuzmu škole, koliko je poznato, nije bilo do 1863. godine. 4.2. Školski odbori (1863-1869) Na temelju Zemaljskog zakona od 9. srpnja 1863. godine u Istri su ustanovljeni školski odbori za obavljanje nekih poslova u svezi sa zajedničkim obvezama i uslugama koje je više mjesnih općina ili naselja istih općina imalo prema istoj školi. Odbori su se sastojali od pet članova, koje su općine među svojim članovima birale na rok od šest godina. Školski je odbor u svezi s obvezama prema školi imao pravo da odlučuje o mnogim važnim pitanjima, da obavlja nadzor, da odobrava predračun škole, te da potvrđuje godišnji račun. Odbor je između svojih članova birao svog glavara, kao izvršnog organa, koji je bio dužan da sastavlja predračun, da podnosi godišnji financijski izvještaj i da zajedno s još jednim članom odbora vodi blagajničke poslove. Općine su na rad školskog odbora mogle podnijeti žalbu Zemaljskoj vladi u Poreču. 58 Isto. Vidi točku 3.3. ovoga rada. Vidi točke 2.1.2. - 2.2.4. DOLE 10, 1863, str. 29. Naziv na tal. jeziku: "comitati" (školski odbori). 81
