ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 79

Antun Brajković. Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 65—88. 3.2. Pravosuđe od 1850-1854. godine Nakon 1848. godine provedene su i stanovite reforme u pravosuđu. Carskim rješenjem od 14. lipnja 1849. godine utvrđeno je da treba u potpunosti odvojiti pravosuđe od upravnih i poreznih organa.

47 Naredbom od 1. kolovoza 1849. godine u Austrijsko-ilirskom primorju osnovani su kotarski sudovi, kotarski kolegijalni sudovi, zemaljski sudovi, viši zemaljski sud te trgovački i pomorski sudovi. U svakom se kotaru nalazio kotarski sud, a zemaljski sudovi u Gorici, Trstu i Rovinju. Za sve sudove u Primorju sud najvišeg stupnja bio je Viši zemaljski sud u Trstu. Poslove trgovačke i pomorske sudbenosti obavljali su na svom teritoriju zemaljski sudovi u Trstu, Gorici i Rovinju. Zemaljski sud u Trstu bio je nadležan između ostalog i za kotarske sudove Koper, Piran, Volosko i Podgrad. Koper i Volosko su bili sudovi prve klase i kolegijalni sudovi za krivičnu sudbenost, Koper za kotarske sudove Koper i Piran, a Volosko za kotarske sudove Volosko i Podgrad. Zemaljski sud u Rovinju bio je nadležan za kotarske sudove Rovinj, Vodnjan, Poreč, Cres, Krk, Lošinj, Pazin, Labin, Buzet, Motovun i Buje. Od tih sudova kolegijalni kotarski sudovi prve klase za krivičnu sudbenost bili su kotarski sud Pazin, za kotarske sudove Pazin, Labin, Buzet, Motovun i Buje, kotarski sud Cres, za kotarske sudove Cres, Krk i Lošinj, a Zemaljski sud Rovinj za kotarske sudove Rovinj, Vodnjan i Poreč. Državno tužilaštvo je bilo organizirano na taj način da je glavni državni tužilac bio kod Višeg zemaljskog suda, a državni tužioci kod zemaljskih sudova u Gorici, Trstu i Rovinju.

48 Naredbom ministra unutrašnjih poslova od 6. travnja 1850. godine utvrđeno je da svi ti sudovi počnu djelovati s 1. srpnjem 1850. godine.

49 Prema načelima Silvestarskog patenta od 31. prosinca 1851. godine, a na temelju Naredbe ministra unutrašnjih poslova, pravosuđa i financija od 6. 12. 1853. godine, stupile na snagu 30. rujna 1854. godine, u Austrijsko-ilirskom primorju, tj. i u Istri, započinje nova organizacija uprave i pravosuđa.

50 3.3. Pravosuđe od 1854-1868. godine Stupanjem na snagu nove organizacije pravosuđa Primorje je i dalje spadalo u nadležnost Višeg zemaljskog suda u Trstu, kao suda drugog stupnja na čijem su području ustanovljeni slijedeći sudovi prvog stupnja: 47 Isto str. 22 i RGBl 295, 1849. 48 RGBl 343, 1849, str. 579-583. Nazivi na njemačkom jeziku: "Oberlandesgericht" (viši zemaljski sud), "Landesgericht" (zemaljski sud), 'Bezirksgericht" (kotarski sud), "Bezirks-Collegialgericht" (kotarski kolegijalni sud), "Handels- und Seegericht" (trgovački i pomorski sud). 49 RGBl 138, 1850, str. 763. 50 Vidi točku 2.2.3. 79