ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 7
UVODNA RIJEČ Kada je prije gotovo 100 godina, 1899. počeo u Zagrebu izlaziti naš prvi hrvatski stručni arhivistički časopis pod naslovom VJESTNIK KRALJEVSKOG HRVATSKO-SLAVONSKO-DALMATINSKOG ZEMALJSKOG ARKIVA, bila je to kulturna i znanstvena novost u tadašnjoj Hrvatskoj, pa je glavni urednik i kraljevski zemaljski (tj. "državni") arkivar Ivan Bojničić, s pravom mogao u prvom broju Vjestnika napisati, da je: "Stoga ... sasviem temeljita zamisao glede osnutka ovakovog službenog glasila Kraljevskog zemaljskog arkiva, koje bi bilo na korist znanosti, a na čast Kraljevskom zemaljskom arkivu..." Međutim, ni tada a niti kasnije, u našim stručnim arhivskim, pa ni širim kulturnim krugovima, nije se lučilo o kojoj se znanstvenoj tematici radi, da li o povijesnim znanostima u širem smislu te riječi, pa tako i o pomoćnim povijesnim znanostima, ili o arhivskoj struci i arhivistici kao znanosti u užem smislu, o znanstvenoj, profesionalno točno određenoj disciplini i struci "sui generis". U tom smislu treba shvatiti i program nove serije Arhivskog vjesnika (od god. 1958. i dalje), za koju je tadašnji glavni urednik Bernard Stulli napisao da je "zajednička stručna publikacija svih arhiva u NR Hrvatskoj", a na Arhivskom savjetu Hrvatske također je tada naglašeno da takvi časopisi "moraju imati što izrazitiji karakter arhivističkih časopisa". Već je tada ipak bilo izričito rečeno da je druga "bitna komponenta" objavljivanje arhivske grade "... u manjim tematskim cjelinama... iz posebnih razloga", uglavnom zbog pomanjkanja časopisa koji bi sustavnije objavljivao izvornu arhivsku građu. Međutim, praksa najvećeg broja arhivističkih časopisa u svijetu, a pogotovo u Europi, pokazala je da su prava značajka arhivističkog časopisa studije i članci iz arhivistike, arhivske teorije i prakse i srodnih znanosti poput informatike te pomoćnih povijesnih znanosti, prije svega povijesti ustanova, institucija - te inače zanemarene povijesne discipline, a neophodne za svaki ozbiljniji rad u arhivu. Izvornu arhivsku građu valja također objavljivati, ali zasebno, ili u posebnom časopisu ili u posebnim edicijama izvora, kao što je Arhiv Hrvatske objavljivao Zaključke Hrvatskog sabora i drugo. Manje tematske cjeline arhivske građe donosili bismo u dodatku Arhivskom vjesniku, odnosno kao svojevrsna "Miscellanea". Stoga nam je želja da Arhivski vjesnik odsada donosi primarno radove s područja arhivske teorije i prakse te drugih gore navedenih disciplina. Tako ovaj dvobroj posvećujemo najvećim dijelom radovima sa savjetovanja saveza arhivskih društava Hrvatske, s glavnom tematikom iz povijesti institucija, povijesti uprave u Hrvatskoj, kako civilnih vlasti - Hrvatskoga sabora,
