ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 66
Antun Brajković, Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992), 35-36. str. 65—88. 2. Uprava 2.1. Zemaljski organi uprave Pod zemaljskim organima uprave ovdje se misli na Carsko-kraljevsko istarsko okružje u Pazinu (1825-1860), na Zemaljski sabor u Poreču, Puli i Kopru (1861-1914) te na Zemaljsku vladu u Poreču (1861-1916). 2.1.2. Istarsko okružje u Pazinu (1825-1860) C. kr. istarsko okružje u Pazinu ustanovljeno je 1825. godine, a ukinuto 15. studenoga 1860. godine; od 1825-1850. godine neposredno je bilo podređeno Guberniju, a od 1850-1860. Namjesništvu za Austrijsko-ilirsko primorje u Trstu, dok je samo bilo nadređeno .c. kr. kotarskim komesarijatima (1814-1850), c. kr. kotarskim poglavarstvima (kapetanatima) (1850-1854) te c. kr. kotarskim uredima (preturama) (1854-1868). Već prema tome kako se mijenjala organizacijska struktura kotareva, Okružje se sastojalo od različitog broja kotareva Istre i kvarnerskih otoka. Međutim, teritorij Okružja Pazin može se zaokružiti područjem kotareva Koper, Podgrad, Volosko, te područjem preostalog dijela Istre i otoka Krka, Cresa i Lošinja. Do 1850. godine na području Okružja bilo je 17 kotareva, od 1850. do 1854. godine 7 kotareva, a od 1854-1860. god. 16 kotareva. Okružje je bilo nadležno za provođenje zakona, propisa i odredbi nadređenih organa vlasti, a što se tiče podređenih organa, imalo je stanovitu samostalnost u odlučivanju kao druga instanca o odlukama kotareva. Okružno je poglavarstvo bilo posebno nadležno: - za objavljivanje zakona i naredaba viših organa te za njihovo sprovode nje na svom teritoriju; - za vođenje poslova od općeg značenja koji su se odnosili na djelatnost crkve, škola, zaklada, opskrbe i zdravstva; - za brigu oko gospodarskih interesa u poljodjelstvu, stočarstvu, obrtu, cehovima, održavanju cesta i si.; - za održavanje reda i mira; - za rješavanje političkih sporova; - za posredovanje u sporovima zemljišnih gospodara i podložnika, a djelomično je imalo pravo samostalnog odlučivanja; - za obavljanje nekih vojnih poslova, naročito u svezi s regrutacijom i si.; - za praćenje i osiguravanje ubiranja posrednih i neposrednih poreza; - za nadzor nad poslovanjem kotareva i općina, itd. Politička uprava u najvišoj instanci spadala je u djelokrug ministarstva unutrašnjih poslova u Beču. Na čelu Okružnog poglavarstva, tj. Okružja, bio je okružni poglavar (kapetan), sa četiri okružna komesara, te po jedan liječnik, jedan okružni kirurg, jedan inženjer i još devet službenika. 66