ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 48
Frane Ivković, Organizacija uprave u Dalmaciji za vrijeme druge austrijske vladavine 1814-1918. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 31-51 Na području Zadarskog okružnog suda djeluje 11 kotarskih sudova: Zadar, Rab, Silba, Pag, Obrovac, Benkovac, Šibenik, Skradin, Drniš, Knin i Kistanje. Na području Splitskog okružnog suda djeluje 13 kotarskih sudova: Split, Trogir, Omiš, Brač, Sinj, Muć, Vrlika, Makarska, Imotski, Vrgorac, Opuzen, Hvar i Vis. Na području Dubrovačkog okružnog suda djeluje 5 kotarskih sudova: Dubrovnik, Cavtat, Ston, Pelješac i Korčula. Na području Kotorskog okružnog suda djeluju 3 kotarska suda: Kotor, Novi i Budva. U spomenutoj Naredbi utvrđena je stupnjevitost sudova (sudovi prvog, drugog i trećeg reda) te područje i nadležnost za krivične sudove. Na temelju navedene Naredbe Odbor za uređenje političkog upravljanja vlasti u Dalmaciji proveo je kotarsko razdjeljenje Dalmacije s naznakom poreskih općina koje potpadaju pod pojedini kotarski sud. Nova organizacija kolegijalnih sudova određena je Vladinom odlukom od 14. rujna 1852., a provedena Naredbom ministarstava unutarnjih poslova, pravosuđa i financija od 8. veljače 1854. o političkom i sudbenom uređenju Dalmacije. 55 Po toj Naredbi u Dalmaciji postoji Prizivni sud u Zadru, 4 prvostepena okružna suda (Split, Dubrovnik, Kotor i Zadar) te ukupno 32 kotarska suda. Političke poslove više ne obavljaju samo kotarski sudovi, nego i kotarska poglavarstva. Tek od 1868. politička vlast se potpuno odvaja od sudske. 56 Poslije navedenog razdoblja u Dalmaciji se uspostavljaju još i ovi sudovi: Kotarski sud u Biogradu na moru (1. veljače 1876) , Kotarski sud u Tijesnom (1. srpnja 1903) 58 i Kotarski sud u Blatu (1. siječnja 1911) 59 . Pored navedenih sudova postojao je u Beču Vrhovni i Kasacioni sud koji je rješavao sporove i sukobe nadležnosti iz javnog prava, kao npr. sporove između upravne i sudske vlasti, između pokrajinske i vrhovne vlasti te sukobe između pojedinih pokrajina. 60 S promjenom postupka u građansko-pravnim poslovima, 1. lipnja 1914. dovršeno je posljednje ustrojstvo u mreži redovnih sudova u Dalmaciji za vrijeme austrijske uprave. 61 Svojim dolaskom po drugi put na vlast u Dalmaciju, Austrija ponovno uspostavlja staru instituciju Teritorijalne vojske [Forza territoriale)™. O sudskoj podjeli Dalmacije objavljeno je Oznanjenje od 28. rujna 1850. a donosi ga GLASNIK DALMATINSKI pod br. N. 33/P.C.O. 55 Naredbu objavljuje GLASNIK DALMATINSKI, br. 19 od 7. ožujka 1854. 56 Maštrović, 74. 57 LIST DRŽAVNIH ZAKONA.... br. 130/1874. 138/1875. i 8/1876. 58 LIST DRŽAVNIH ZAKONA.... br. 199/1902. i 92/1903. 59 LIST DRŽAVNIH ZAKONA.... br. 147/1910. i 229/1910. 60 Maštrović, 72. 61 LIST DRŽAVNIH ZAKONA..., br. 118/1914. i 125/1914. 62 Madirazza , 402-403, smatra da su Teritorijalne snage, osnovane od Venecije 1556. u početku za obranu granice od Turaka, a kasnije kao unutarnja policija u Provinciji; Lago, 310-311, smatra da su osnovane 1566. a ukinute 1851. s uvođenjem žandarmerije; Peričić, br. 12, 175, smatra da su navedene snage bile organizirane već početkom 16. stoljeća. TERITORIJALNA VOJSKA' 48
