ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 167
Deana Kovačec, Carsko kraljevsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu kao krajiška zemaljska upravna oblast. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 165-172 dolazi do nove smjene na čelu Glavnog zapovjedništva u Zagrebu. Novi zapovjednik Krajine postaje general Aleksander Mensdorffer kojeg će u siječnju 1871. godine naslijediti A. Mollinary. Prema tome, još prije Hrvatsko-ugarske nagodbe, napuštena je praksa da ban Civilne Hrvatske bude i zapovjednik Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Time je, prvi put nakon 19 godina, vlast u civilnoj i vojnoj Hrvatskoj prestala biti u rukama iste osobe. Nakon zaključenja Austro-ugarske i Hrvatsko-ugarske nagodbe, te osnivanja Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, pokušao je Beč pod pritiskom Pešte provesti djelomično razvojačenje Vojne krajine. Carskom odlukom od 19. kolovoza 1869. godine otcijepljene su od Vojne krajine dvije varaždinske regimente i komuniteti Senj, Bjelovar, Ivanić i Sisak. Ovaj pokušaj djelomičnog razvojačenja od strane Beča naišao je na veliki otpor u Krajini. Rastuće nezadovoljstvo krajišnika, s jedne strane, kao i žestoka borba austrijskih i mađarskih krugova za Vojnu krajinu u poslijenagodbenom razdoblju, zaoštrili su problem razvojačenja Krajine i njenog sjedinjenja s Civilnom Hrvatskom. Vjekovna težnja Hrvatske da ujedini sve svoje krajeve našla se konačno, bar u odnosu na Vojnu krajinu, pred svojim ostvarenjem. C.k. glavno zapovjedništvo u Zagrebu odigralo je ključnu ulogu u tom procesu. Carskom odlukom od 8. lipnja 1871. godine dodijeljen je C.k. glavnom zapovjedništvu u Zagrebu isti djelokrug koji je bio utvrđen odredbama Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine. 5 Tako je zapravo Odjel krajiške uprave, odnosno "Abteilung für Grenzverwaltung" C.k. glavnog zapovjedništva u Zagrebu postao Zemaljskom vladom na području Hrvatsko-slavonske vojne krajine, kojoj su istom odlukom pripojeni i petrovaradinska pukovnija, kao i vojni komuniteti Zemun, Karlovci i Petrovaradin. Osim toga je C.k. glavno zapovjedništvo dobilo kao Zemaljska vlada u prenesenom djelokrugu one poslove koje su u Banskoj Hrvatskoj vršili Financijsko ravnateljstvo u Zagrebu i financijska nadzorništva za Hrvatsku i Slavoniju. 6 Na čelu C.k. glavnog zapovjedništva u Zagrebu, sada kao krajiške zemaljske upravne oblasti, tj. "K.K. Generalkommando in Agram als Grenz Lan des-Verwaltungs Behörde", našao se ponovo kao glavnozapovjedajući general Anton Mollinary. Glavno zapovjedništvo u Zagrebu kao autonomna vlada i dalje je podređeno neposredno Ministarstvu rata u Beču kojem podnosi i proračun za vojsku, dok proračun za civilnu upravu Vojne krajine prenosi posredno preko Ugarsko-hrvatskog ministarstva financija također Ministarstvu rata u Beču. U samom Ministarstvu došlo je do organizacijskih promjena. Ukinut je 10. odjel u Ministarstvu koji je rukovodio poslovima krajiške uprave - sa službenim nazivom "Militärgrenze" ili "Grenzwesen", dok sve računovodstvene poslove za Vojnu krajinu sada vodi novooblikovani Krajiško-računovodstveni odjel, a poslove zdravstva i dalje vodi načelnik zdravstva u Ministarstvu. 7 5 I. Bcuc, Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1527-1945), Zagreb 1969., str. 116. G isto; (usp. 1. Bojničić, Zakoni o Ugarsko-hrvatskoj nagodbi, Zagreb 1907). 7 isto 167
