ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 150

Rainer Egger, Dvorsko ratno vijeće i Ministarstvo rata kao središnji upravni organi Vojne krajine. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36, str. 139-155 zabunom nazvan "Windica". Daljnja promjena nastala je 1743/44. godine kada je potpuno ukinuta unutrašnjoaustrijska dvorska oblast, a vojvoda von Sachsen-Hildburghausen imenovan "vojnim nadravnateljem unutrašnjoaustrijskih zemalja", zatim Varaždinskog i Karlovačkog generalata kao i čitave pomorske granice

34

. No, još nekoliko godina postojala je podjela spisa na "Vicedirectorium" i "Registratura nadravnatelja" sve dok u ožujku 1749. godine Hildburghausen nije napustio svoj položaj, te su pojedine generalkomande podređene neposredno Dvorskom ratnom vjeću kao i u drugim habsburškim zemljama. Poseban položaj unutrašnjoaustrijske vojne uprave bio je time okončan. Od tada jedini središnji organ - Bečko dvorsko ratno vijeće - doživjelo je tijekom prvih godina vladavine Marije Terezije mnoge promjene koje su se odrazile i u registraturnom sustavu. Sustav referenata koji je uveden još u doba princa Eugena, sada je konačno utvrđen, godine 1745. djelovale su unutar Dvorskog ratnog vijeća tri referade, 1753. godine četiri. U istoj godini napušten je i sustav odvojenog vođenja protokola, podjele na "expedit" i "registratura", a od tada (pa sve do 1769. godine) vodena su dva protokola s pripadajućim kazalima: "Publica" i "Justicialia". Odlaganje spisa vršilo se prema predmetnim rubrikama (124 odnosno 126), sustav kojeg je uveo direktorijalni registrator Lorenz Joseph von Carqui (umro 1786. godine kao dvorski vijećnik Dvorske komore). Unutar rubrika odlagani su pojedini spisi po mjesecima; Vojnoj krajini pripadale su različite rubrike, na primjer 59: Varaždinski generalat - organizacija; 60: Karlovački generalat - organizacija; 61: slavonska krajiška vojska organizacija, i druge. Godine 1762. napušten je ovaj sustav rubrika da bi se 1767/68. godine uveo novi koji je opet 1777. godine promijenjen. Treba spomenuti da od 1769. do 1776. godine nisu vođeni protokoli, tako da o spisima, koji se nisu sačuvali, imamo podataka samo kroz sažeti upis u kazalu. Za godine 1769. do 1771. izvršen je doduše naknadno upis u protokole, dok za ostale godine do 1776. oni potpuno nedostaju. Od 1777. godine nadalje imamo sačuvane protokole koji sadrže prilično opširan sadržaj spisa, djelomično i sam prijepis pojedinih spisa, tako da se nesačuvani spisi ipak donekle mogu nadomjestiti. Ovi protokoli vođeni su prema departmanima, takvih je već bilo od šezdesetih godina nadalje, a označavani su prema referentima. 1765. godine postao je dvorski tajnik Gold dvorski vijećnik i referent u departmanu Ugarske i "annexis provinciis", pridruženih zemalja , t.j. Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (op. ur.) te ukupnih Krajina i njihovih generalata. Iste godine postavljen je Ludwig Lewin Freiherr von Beck za vrhovnog nadzornika u Krajini, sa sjedištem u Karlovcu, njegov nasljednik Josip barun Šišković (nadzornik od 1768-1775. godine) premjestio je svoje sjedište u Beč. Već 1769. godine postojao je kod Dvorskog ratnog vijeća za tu službu samostalni krajiški departman. Ovaj razvoj dovršen je 1777. godine. Iste godine izdat je "Prikaz rukovanja u Dvorskom ratnom vijeću"

35 kojim je utvrđeno označavanje KA, io. HKR 1744 I br. 1; KzlA. VII-283. KA, KzlA LXa19/1. 150