ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 14
Josip Kolanović. Arhivistika i povijest upravnih institucija. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 9-20 prvobitni poredak 5 . Istina, arhivistika dopušta i slobodni princip prvobitnog reda koji se može temeljiti na razradi strukture odnosno funkcija neke ustanove. Po tom principu u sređivanju grade dopušteno je praviti "korekture" u rasporedu grade i njezinoj strukturi. Ipak, često i nemar u sređivanju i nedosljednost u odlaganju spisa govori o tome kakva je bila u povijesti neka institucija. Pa i čuvanje takve nedosljednosti po sebi je "informacija" o djelatnosti stvaraoca grade. Razumije se, nije potebno ostati pri tako krutom stavu u tumačenju prvobitnog reda, ali ovo ističemo upravo zato da se vidi do koje granice i sama prvobitna sređenost grade može odražavati i rad pojedine institucije, pa stoga i sam poredak po sebi daje određenu povijesnu "informaciju". U tom prvobitnom redu pojedine serije odgovaraju najčešće odjelima pojedinih ustanova, odnosno različitim referadama. Izraženo u informacijskom rječniku svaka ustanova predstavlja jedan skup informacija, koje se onda dijele na najrazličitije podskupove te se konačno dolazi do elemenata informacije u okviru pojedinog predmeta. Bez poznavanja povijesti stvaraoca arhivske građe, dakle, institucija u njihovom povijesnom kontekstu, unutar političko-društvenih prilika u kojima su djelovale, nemoguća je bilo kakva obrada arhivske grade. Uz poznavanje povijesnog okvira (vrijeme nastanka, nadležnost, unutarnja struktura) nužno je i poznavanje kancelarijskog poslovanja, registraturnog sustava i načina odlaganja. Poznavanje tih elemenata preduvjet je da bismo, poštujući osnovni princip provenijencije i prvobitnog reda, uopće i mogli pristupiti sređivanju i obradi određenog arhivskog fonda. Vrednovanje arhivske građe i pružanje informacija o građi Poznavanje institucija nužan je preduvjet ne samo za sređivanje i obradu arhivske građe već i za utvrđivanje njezine sadržajne fizionomije, vrednovanje i davanje informacija. a) Svaka institucija djeluje u određenom političkom i gospodarsko-društvenom kontekstu s jasno izraženim stvarnim nadležnostima za točno određeno područje. Ta značajka svake institucije omogućava nam i određivanje osnovnog "sadržaja" koji je sačuvan u građi. Već i sama unutarnja struktura i razgranatost kancelarijskog poslovanja i registraturnog sustava upućuju na određene "serije" koje sadržavaju pojedine veće informacijske cjeline ("skupove informacija") koje je moguće naći u pojedinom fondu. Kod nas je u praksi uvedeno da se u 5 Usp. Elio Lodolini, Archivistica. Principi e problemi, Milano 1985. Strogo načelo prvobitnog poretka obraduje u poglavlju "8. Conseguenze: la ricostituzione dell'ordine originario costituisce l'unico valido metodo di ordinamento dell'archivio" (str. 127-139). E. Lodolini podrobno raščlanjuje načelo provenijencije i moderna tumačenja toga načela ("slobodni princip provenijencije") koja dopuštaju "poboljšanje ' poretka nastalog u pismohrani. No, unatoč tome naglašava strogo načelo prvobitnog poretka, pa čak i jednom odjeljku u svojoj knjizi daje naslov: "Contenuto dell'archivistica e scopo del lavoro arcnivistico. Soltanto la ricostituzione incondizionata dell'ordine originario soddisfa ogni esigenza scientiflca" (str. 164-170). 14
