ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 117
Stjepan Sršan. Upravne općine 1848-1918. - Struktura, poslovanje, značenje. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 109-119 2) Sačuvanost grade upravnih općina Arhivska grada upravnih općina na području današnje Hrvatske više je nego desetkovana. Prema našoj procjeni i uvidom u knjigu Arhivski fondovi i zbirke u SR Hrvatskoj 19 navodi se 45 općina s oko 850 tm grade. No od toga na općinu Dubrovnik otpada 350, Pazin 225, Rijeku 50, tako da na upravne općine dolazi tek oko 225 tm građe koja je uglavnom nesređena. Istina, ovom broju treba dodati još nešto građe koja vjerojatno nije uvedena u popis, te nešto građe što se nalazi na terenu, ali uza sve to sačuvanost građe upravnih općina poražavajuća je. Tadašnja uprava bila je centralizirana i strogo je vodila nadzor i kontrolu nad radom svojih nižih organa u vidu godišnjih i češćih periodičnih kontrola, pregleda, izdavanja uputa i drugo. No nešto od ove građe uništila su dva rata, a najviše poslije 1945. godine, dijelom zbog promjene društveno-ekonomskog uređenja, dijelom zbog manjka sirovina pa je stari papir korišten za tekuće potrebe kao i za preradu, a dijelom iz političkih razloga, uglavnom za vrijeme INFORMBIROA. Dakako tu treba dodati i već poznati faktor ljudske nebrige, odnosno manjak svijesti i kulture prema našoj baštini uslijed čega propadaju vrijedne kulturne tekovine. To je ujedno tragična opomena nama i generacijama iza nas o odnosu prema tako značajnim izvorima o nama. Prema knjizi Političko i sudbeno razdieljenje kraljevine Hrvatske i Slavonije bilo je 1895. godine 8 županija, 76 kotara te 498 upravnih općina . Drugim riječima ovih 500 upravnih općina stvaralo je svoju arhivu, prema nekim procjenama, količinski godišnje oko 3 tm. A to znači za 70 godina oko 210 tm samo kod jedne upravne općine. Iz ovog podatka možemo vidjeti koliko je preostalo arhive i kolika je njezina sačuvanost. To potvrđuje i donekle sačuvana arhivska građa u Histor. arhivu u Osijeku upravne općine Donji Miholjac i Čepin . 3) Sređivanje i obrada grade upravnih općina ne predstavlja neki veći problem. Sređivanje se vrši prema poznatim arhivističkim načelima, u prvom redu načelu provenijencije. Svakako bih želio potaći da se na području jedne arhivske ustanove načini jedan solidan uvod ili historijska bilješka za upravne općine, a kod ostalih samo najnužnije što se konkretno tiče te općine dok se za opći povijesni razvoj i zakonske odredbe općine može pozvati samo na onaj detaljniji. Često će se morati odstupiti od načela provenijencije, jer ima tek po nekoliko dokumenata iz pojedinih upravnih općina, pa će se u tom slučaju popisati grada prema kategoriji grade i kronološkom redu. U svakom slučaju potrebno je izdvojiti gradu bilježničkog poslovanja od blagajničkog. Kod bilježničkog poslovanja može se držati podserijskog sistema (grupe poslova) ako je sačuvana grada, dok kod blagajničkog poslovanja jednoserijskog niza: knjige te spisi prema značenju i godinama. Kod oba slučaja, zbog malog 19 Arhivski fondovi i zbirke u SR Hrvatskoj, Beograd 1984. 20 Političko i sudbeno razdieljenje kralj. Hrvatske i Slavonije, Zagreb 1895. 21 Historijski arhiv u Osijeku, JU14. i JU18. 117
