ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 111

Stjepan Sršan. Upravne općine 1848-1918. - Struktura, poslovanje, značenje. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 109-119 trajala 3 godine

2

. Zaključci su se donosili na sjednicama općinskog odbora te se o tome vodio zapisnik. No općinski načelnik je još mogao dobiti i preneseni djelokrug vlasti koji se sastojao od dužnosti i prava dobivenih od viših organa vlasti. Carski patent od 24. III. 1849. g. osigurao je općinama temeljna prava: izbor odbornika, primanje novih članova u općinu, upravljanje poslovima i drugo

3

. No taj patent nije u stvari stupio na snagu u Hrvatskoj i Slavoniji, jer je 31. XII. 1851. uveden apsolutizam pa je Banska naredba od 1848. g. ostala i dalje na snazi

4

. Za vrijeme apsolutizma bile su općine neposredno ovisne od kotara s ograničenom autonomijom pa je tako i imenovanje općinskog načelnika bilo podvrgnuto utjecaju vlade u Beču. Padom apsolutizma i Listopadskom diplomom 1860. g. vratio se u Hrvatsku i Slavoniju tek djelomično stari ustav, pa je tako Naputkom za privremeno uređenje županija i drugih upravnih organa iz 1861. g.

5 općinama vraćeno stanje koje su imale prije uvođenja apsolutizma sve dok županije ne urede općine. Carski patent od 24. IV. 1859. g. je dao novi općinski zakon koji je važio za sve zemlje carevine osim za Dalmaciju i Vojnu krajinu, po kojem su kod nas uređene općine i po kojem su se one ravnale sve do 1870. godine. No kada je Vojna krajina 1871. g. ukinuta, dobila je i ona poseban statut za općine 8. VI. 1871. sve dok se nije izjednačila s civilnim dijelom 1897. godine. Naputak pak iz 1861. g. navodi da se kao posebni municipiji (gradske i općinske samouprave) u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji smatraju: županije, slobodni kotari, slob. i kralj, gradovi, povlaštena trgovišta i seoske općine. Takvo stanje je potrajalo sve do 1867. g. kada je Dvorska kancelarija odredila da se do daljnjega općine trebaju pridržavati Banske naredbe od 19. VIII. 1851. g. s tim da se pretpostavljena oblast za seoske općine smatra županijski kotarski sud

6

. No kako su gornje norme za općine već bile zastarjele to je u Hrvatskom saboru donesen 1870. g. zak. članak XVI o Uređenju općina i trgovišta koja nemaju uređen magistrat

7

. 2 Milan Smrekar, Priručnik za političku upravnu službu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, knj. I, Zagreb 1899, str. 329. 3 Paragraf 33. carskog patenta od 4. III. 1849. 4 Zemaljsko-zakon

ski vladni list za kraljev. Hrvatsku i Slavoniju od 1851. br. 147. 5 Sbornik zakona i naredaba od 1863. br. 171. 6 Isto, od 1867. g., kom. IX, br. 65 7 Opširnije vidi: M. Smrekar, Priručnik, nav. djelo, str. 337. gdje se donosi cjelovit zak. članak o Uređenju seoskih općina kao i pojedina tumačenja. On ima 57 paragrafa i to: Od 1 -3 § govori se o području općine Od 4-25 § govori se o općinarima, dakle najveći dio članka 26 § o djelokrugu općine Od 27-28 § o općinskom odboru Od 29-31 § o pravu izbora Od 32-36 § o izboru odbora Od 37-46 § o općinskim činovnicima Od 47-50 § o troškovima uprave Od 51-55 § o opskrbi siromaha Od 56-57 § o vrhovnom nadgledanju općine. 111