ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 101

Dubravka Ćenglć\ RassvoJ uprave grada Zagreba u rasdotyju 1850-1918. godine. Arhivski vjeanlk, 34-36 (1981-1992), 38-36. atr. 97-107 Svaki se odbor sastojao od 8 članova, koji su između sebe birali pročelnika 1 njegova zamjenika. Odbori odlučuju apsolutnom većinom lasova. Gradsko poglavarstvo sačinjavaju gradski načelnik 1 potreban roj perovodnog, strukovnog 1 pomoćnog osoblja. Njihov broj Je tada iznosio 61. Svima njima na čelu Je bio gradski načelnik. On Je imao, kako nad službenicima, tako 1 nad ostalim osobljem u gradskom poglavarstvu disciplinarnu vlast u skladu sa postojećim propisima onog vremena. Djelokrug gradskog poglavarstva obuhvaćao Je: 1. unutrašnje poslove općinske, 2. poslove Javne uprave. Unutarnjim općinskim poslovima upravlja i rukovodi gradsko poglavarstvo sudjelovanjem 1 pod kontrolom gradskog zastupstva kao njegov upravljajući i izvršujući organ. U poslovima javne uprave vriilo Je gradsko poglavarstvo svoje poslove samostalno 1 pod odgovornošću gradskog načelnika. Ono zapravo izvršava sve zaključke gradskog zastupstva i nikakove odluke, posebno one koje se tiču novčanih poslova ne smile samostalno obavljati, nego samo Isključivo po naređenju odnosno zaključcima gradskog zastupstva. Gradsko poglavarstvo također obavlja 1 sve poslove mjesnog redarstva. Pri tome gradsko poglavarstvo mora poštivati postojeće zakone 1 naredbe. Početkom svake kalendarske godine gradsko poglavarstvo je obvezno uputiti gradskom zastupstvu izvještaj o sveukupnom radu i poslovanju gradskog poglavarstva za prethodnu godinu. Kako se pitanje vrhovnog nadzora, koje Je bilo uređeno zakonom od 28. siječnja 1881. godine pokazalo kao nedostatak, Javila se potreba da se za vršente nadzora stvori poseban organ 1 da se pravo nadzora toga organa uredi posebnim zakonom. Ovaj novi organ stvoren je zakonom od 5. veljače 1886. godine, a riječ te o instituciji vrhovnog načelnika za glavni grad Zagreb. Institucija vrhovnog načelnika postojala Je u gradu Zagrebu sve do 1925. godine, kada Je zakonom o budžetskim dvanaestinama 1 ukinuta. Vrhovni Je načelnik predstavnik egzekutivne vlasti, pa prema tome vrši nadzor nad poslovima gradske samouprave i nad javnom upravom prenesenog djelokruga gradskog poglavarstva. On ima pravo kada god mu se čini potrebno pogledati svaki podnesak upućen gradskom načelniku 1 gradskom poglavarstvu 1 ima pravo davati naloge, kako gradskom načelniku, tako i gradskom poglavarstvu. On Ima pravo sazivati sjednice gradskog zastupstva, kojima tada predsjedava. Protiv nemarnih činovnika određivao Je Istragu i imao pravo obustaviti im službu 1 plaću. Ovim zakonom ustanovljeni su i upravni odbori za poslove porezne i karnosne. Bez obzira na sve navedene zakone, vrlo brzo se u praksi Javila potreba da se uređenje gradova dovede u sklad sa novim ustavnim sustavom. Prije svega javila se potreba da se smanji broj gradova kao samostalnih municipija, Jer Je to štetilo dobroj upravi. Posljedica Istoga bila Je donošenje novog zakona o gradskim općinama - "Zakon od 21. lipnja 1895. godine ob ustroju gradskih obćina u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji". Zakon stupa na snagu 1. srpnja 1895. godine. Najznačajnija 101