ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 9
RASPRAVE I ČLANCI Josip Kolanović Arhiv Hrvatske Marulićev trg 21 Zagreb ARHIVISTIKA I POVIJEST UPRAVNIH INSTITUCIJA UDK 930.25:35.07 (091) Pregledni članak Sve do 19. st. upravne (i druge) institucije su praktički same vodile brigu o čuvanju pisane dokumentacije. Razvojem suvremene arhivske službe počinju se utvrđivati kriteriji za preuzimanje i trajno čuvanje pisane dokumentacije pojedinih ustanova i prevladava tendencija da čuvanje i zaštita "arhivske grade u nastajanju" bude zajednička briga u koju se aktivno uključuju arhivska služba i stvaraoci arhivske građe. Nadalje, povezanost arhivistike i povijesti institucija proizlazi iz dva osnovna principa arhivistike (princip provenijencije i prvobitnog reda), koji su temelj za formiranje fonda, njegovo sređivanje i arhivsku obradu. Struktura fonda, njegov sadržaj i valorizacija sačuvanih informacija determinirani su njegovim "stvaraocem" - institucijom. Konačno, povezanost arhivistike s poviješću institucija očituje se i u zahtjevu za informacijom o građi. Potpunu informaciju moguće je pružiti jedino u okviru cjeline u kojoj je nastala određena obavijest. To pretpostavlja poznavanje institucija u njihovoj vertikalnoj (hijerarhijskoj) povezanosti od središnjih do lokalnih državnih organa, ali i u horizontalnoj rasprostranjenosti (kao što su institucije najrazličitijih oblika na određenoj razini: upravne, sudske, prosvjetne i dr.). Poznavanje suvremenih institucija neophodno je radi kategorizacije i vrednovanja pojedinih stvaralaca. Mjesto i ulogu arhivske službe unutar društvenih djelatnosti, pa prema tome i arhivistiku kao znanost i struku, moguće je u širem kontekstu promatrati kao segment procesa u kojem se "tragovi" prošlosti čuvaju i uvijek iznova otkrivaju i odčitavaju. U tom smislu arhivistika je posrednica između povijesnog zbivanja i tumačenja povijesnih procesa u 9
