ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)
Strana - 70
Dubravko Pajalić, Novija svjetska iskustva u zaštiti nekonvencionalne arhivske građe (SAD, Kanada, Francuska, SSSR). Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 57—70. 5. Sovjetski Savez Primjena nekonvencionalnih dokumenata u svakodnevnom životu uprave u SSSR-u dosta je prisutna. Implikacije na rad arhiva na ovom području vidljive su kroz bogat istraživački rad posebno u: 1. laboratoriju konzervacije i restauracije dokumenata Akademije nauka SSSR (LKRD); 2. naučno-istraživačkom centru tehničke dokumentacije SSSR (NICTD) 3. institutu VNIIDAD (Vsesojuzni naučnoisledovateljski institut dokumentovedenia i arhivnogo delà — osnovan 1960-ih godina). Osobita pažnja daje se zaštiti takve vrste građe i to u ovim odjelima VNIIDAD-a: (1) Odjel za sisteme zaštite dokumentacije i registraturnu tehniku; kompjutorizirani dokumenti predstavljaju poseban predmet interesa te odjel priprema preporuke za kontrolu kompjutoriziranih dokumenata, surađujući s upravnim organima i organizacijama koje proizvode dokumente u digitalnom formatu. (2) Odjel naučno-lehničke i specijalne dokumentacije državnog arhivskog fonda; odjel je podijeljen u dvije sekcije — sekciju za dokumentaciju znanosti i tehnologije i sekciju za specijalne arhivske formate-film, fotografiju i audio-vrpce; (3) Odjel za zaštitu dokumenata državnog arhivskog fonda bavi se dijelom zaštitom fotografskog materijala te po potrebi savjetuje sovjetske arhive kako postupati sa određenom vrstom građe; značajniji uspjesi postignuti su u obradi vodom oštećenih fotografija-posebno kolor-fotografija. Laboratoriji VNIIDAD-a razvili su nekoliko patentiranih postupaka za zaštitu fotografija. Nadalje, Moskovski državni historijsko-arhivski institut (MGIAI) u programu za obrazovanje kadrova predviđa ukupno 72 sata za predmet »Foto i audio arhivi« od čega 36 sati teorijskog i 36 sati laboratorijskog rada na građi. Za usporedbu, teoriji i praksi arhiva dato je 226 sati, a naučnim i tehničkim arhivima 58 sati predavanja/vježbi. 20 Prema priručnicima za korištenje informatičkih sredstava 21 vidljiv je vrlo širok dijapazon sredstava za obradu podataka, kako domaćih tako i stranih. U upotrebi su magnetne karte, perforirane vrpce, bušene kartice i si. sredstva koja su većim dijelom napuštena u zapadnom svi20 E. C. Bridges: The Soviet Union's Archival Research Center: Observations of an American Visitor. Am. Arch. Fall 1988, str. 486 ff. F. X. Blouin. jr: Moscow State Hisitorico-Archival Institute and Archival Education in the USSR. Am. Arch. Fall 1988, str. 501 ff. Ova dva izvora bila su najsvježija informacija autoru o radu sovjetskih arhiva i arhivista. 21 Npr.: Sredstva informacionoj tehniki. Spravočnik. Bnergoatomizdat. Moskva 1988. 7Ü
