ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 35

Ružica Kolarević-Kovačić — Petar Strčić, Prijedlog Ivana Bojniičića o nazivu i položaju Zemaljskog ^ arhiva (1921). Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 3i

—37. odobrava nabavu novog ipečata sa državnim grbom i napisom i»iKr. državni arhiv u Zagrebu«. 'Na tom kratkom odobrenju u produžetku dopisa nalaze se bilješke pisane rukom dr. I. Bojničića sa oznakom »Pro domo« u 6 točaka. Ne bi smo ovdje iznosili sve točke, ali bismo upozorili na točku 1. u kojoj naglašava da ».poslije ustava (odnosi se na Vidovdanski ustav) ne treba nikakvog drugog objašnjenja osim ovog saopćenja o promjeni naziva,

22 i točka 6. u kojoj se naglašava da će rješenje »o državno-pravnom položaju ovog arhiva uslijediti onda kad dođe na red riješenje arhivalnog pitanja za cijelu kraljevinu.« Elaborat (ili kako ga sam dr. I. Bojničić naziva »memorandum«) kao i svi navedeni dokumenti nastali u vezi sa zahtjevom za promjenom naziva Zemaljskog arhiva, vrijedno su svjedočanstvo o položaju Hrvatske, u sklopu Jugoslavije. Omogućuje bolje razumijevanje niza problema u razvoju spomenutih arhiva, a i zalaganju samog dr. I. Bojničića da se iprovede ovaj njegov prijedlog. Prilog: 1 Str. 6. i 7. elaborata dr Ivana Bojničića sa konkretnim prijedlozima o organizaciji arhivske službe u Kraljevini SHS. ... »Glede svih spomenutih istorijskih i diplomatsko-paleografskih arkiva naše države usuđujem se merodavnom mestu podneti sledeće svoje dobro promišljeno mnenje i pred log: Od svih spomenutih arkiva imala bi se stvarati četiri velika državna arkiva, koja bi stajala pod jednom centralnom upravom u Beogradu. Četiri državna arkiva bila bi ova: I. Državni arkiv u Beogradu. II. Državni arkiv u Zagrebu. III. Državni arkiv u Ljubljani. IV. Državni arkiv u Dubrovniku. Svaki od ovih državnih arkiva imao bi stajati pod ravnateljstvom po jednoga državnoga arkivara. Državni arkivari morali bi bezuvjetno biti strukovnjaci paleografi i istoričari, te bi morali imati doktorat prava ili filozofije. Danas stoje ovakovi strukovnjaci samo na čelu zagrebačkoga i ljubljanskoga zem. arkiva (u Zagrebu potpisani, a u Ljubljani Dr. Mantuani). 22 Ustav Kraljevine SHS iz !l92il. izbacuje iz unotrebe riječ »zemaljski«. Navodi se jedino u čl. '91. »zemaljskih zakona«. 01. 1104. određuje da se državna nadleštva ustanovljuju prema propisima zakona. Prema čl. 107. državni službenici su organi državne cjeline, dakle nema »zemaljskih« službenika. Implicite Ustav nigdje ne spominje arhive i slične ustanove, međutim iz njegove terminologije proizlazi da -»zemaljski« organi postaju »državni«. Budući da to nije bilo jasno ni Bojničiću, a niti Naggyu, obojici pravnika, dr Nagy se obratio za tumačenje banskom savjetniku Trifkoviću i od njega dobio obavještenja koja u ovom dokumentu dopisuje Bojničić pod oznakom »Pro domo« u šest točaka. Prilog: 3. 35