ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)
Strana - 22
Dragutin Paviičević, Elaborat Mojsija Baltića o kućnim zadrugama u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 9—30. kazali, nitko zapriečen nebude i znepovoljnog mu družtva istupiti, ako se samo zakonom ustanovljenim uvietim zadovoljiti može. — U pitanju vlastničtva pervi je najvažniji predmet Zemljištni posied selskih obiteljih, tko i u kojem razmierju ima pravo vlastničtva na isti? — Ovo pitanje neima nikakove važnosti u onieh zemljah u koih običaj patriarhalnog života neobstoji, jer pojedini privremeni posiedatelji urbarskih zemaljah postadoše tamo i jedini vlastnici pod uvietom odkupljenja urbarskih dužnostih. — Ali drugač se ota stvar imade u našoj domovini. — Više porodicah biahu u druževnom savezu posiedatelji i uživatelji urbarskih selištah. — Prelazom ovil urbarskih selištah na vlasničtvo njihovih posiedateljah zadobiše nedvojbeno sve najednom i istom selištu u zajedničkom savezu živuće porodice pravo vlasničtva — no također pod uvjetom odkupa urbarskih dužnostih; te onda stoje ova urbarska zemljišta dotle dugom obterešena, dok se ovaj odkup neizplati, koliko će ovaj odkup iznositi, to se još za sada nezna; nego da se ovaj uviet zadobitog vlasničtva osigura, potriebno je najperve zakonom odlučiti, tko se i u kojem razmierju za vlastnika tieh zemaljah smatrati imade? U riešenju ovoga pitanja mora se sva ukupna obitelj na jednom selištu u zajedničkom savezu živuća bez razlike spola i starosti kao jedna moralna osoba za vlastnika smatrati, i budući se kod takovih obiteljih niti od pokretnog imetka dio pojedinih osobah nezna, to se tako isto ni kod zemljištah znati nemože, niti bi potriebno bilo znati, kad bi cielokupna obitelj uskupa ostala; ali kad se dioba potraži, onda se mora znati tko koliko imade imade dobiti, onda bi se pokretni i nepokretni imetak na živuće glave dieliti imao. — Ovakovoj diobi nebi ni teret urbarskog odkupa na putu stajati mogao, kad bi podieliti se želeće porodice u posiedu dobivenih zemljištah ostale, i samostalna gospodarstva zametnule, jer bi svaka ova nova obitelj urbarski otkup od svog tala platiti imala. — Drugim načinom bi se dioba činiti imala u onieh slučaj evih, kad bi pojedine osobe iz družtva iztupiti i drugi način življenja nastupiti pa svoj do iz ukupnog kućanskog imetka izvaditi hotiele. — Ovakovim osobam nebi se od nepokretnog imetka dotle nikakov dio imao dati, dok se urbarske dužnosti neodkupe. — To isto bi se i na ženske osobe udajom u druge kuće prelazeće protegnuti imalo. — Poslie izplaćenog urbarskog odkupa 26 imao bi se dio na glave proračunati od cielokupnog imetka izdati, bez razlike, da li izlazeći novo gospodarstvo ustrojiti, na druge već obstojeće preseliti se, ili pako na koji drugi način živiti želi. — 26 To je bilo zemljišno rasterećenje, odnosno isplata bivšim feudalcima za zemlju koja im je oduzeta nakon ukidanja kmetstva. Otkup zemlje se plaćao još desetljećima u Okviru redovnog poreza. 22
