ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)
Strana - 19
Dragutin Paviičević, Elaborat Mojsija Baltića o kućnim zadrugama u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 9—30. I to je pokazalo očevidno osviedočenje da ako je ikoja manja obitelj na zanat ili tèrgovinu se dala, da je takova obitelj na skoro svoj patriarhalni značaj izgubila, i razsula se, prepustivši rado drugom svoje selište. Iako isto vidimo u našoj domovini veći broj domaćih blagorodnih obiteljah sa većim i manjim zemaljskim posiedom imajući krasne gradove i kurie, vidimo gradjane i tergovce dosta bogate i dobro živuće, vidimo vriednih i poštenih zanatliah, učenih ljudih, umietnikah etc: — ali od ovih nitko — premda su svi iz patrijalhalnih obiteljih proizišli — neživi u patrijalhalnom savezu, svatko uživa svoje, svatko upravlja svojom vlastitosti onako — kako se njemu najbolje vidi. Iz ovih primierah nije onda težko zaključiti i jasno pred nami stoji sviedočanstvo od hiljadu i više godinah da patrijarhalnost samo u pastirskom životu svoj živalj imade, te da je iz sviuh bolje uredjenih načinah življenja i tečenja, osebito pako iz nepokretnog vlasničtva sa svim prognana. — Iz ovieh kroz viekove i kod svih ostalih Europeiskih narodah obistinitih premissa lasno je zaključiti, kakovu budućnost naš patriarhalni život očekivati može sada — kad su patriarhalne obitelji postali vlastnici zemaljah i nepokretnih dobarah — akoprem pod uvietom adkupa — ali ipak vlastnici! te vlastnici! Ovim zadobljenjem vlastničtva nastao je tretji i zadnji stupanj /:ära:/ patrijarhalnog života. — Sladko osiećanje vlasničtva porodilo je kod osobah u patriarhalnom savezu živući zahtievanja pervo nikada neučinjena. — Ženske osobe pervo deset i više godinah udate, traže pod naslovom diedinstva tal B svoj od zemaljah, koje died samo privriemeno i uvietno uživaše — te gdie koji sudci stvar samo poveršno po sadanjem izvanjskom izgledu uzamši brez da biju na temelju historičkom ili pravednom razglabali, dosudiše zahtievani tal. — Svaki pojedini išto dozorieli sukućanim smatra se vlastnikom obćeg nepokretnog dobra — i želeći ga sam uživati, i svojoj dietci bolju budućnost osigurati, — traži diobu — i buduć mu se ova poleg privriemenih političkih naredbah nedozvoljava — nemari za zajedničku kuću — merzi na zajednički rad — merzi kućnog gospodara kao Čoeka, koji sav trud i svu radnju sukućanah samo na svoju vlastitu korist upotrebljava — merzi na ostalu družinu osebito više dušah brojeće porodice kao na trošitelje njegovog vlastničtva. — Umirući prave oporuke na svoj neopredieljeni tal, a kad ove oporuke do sudeiske razprave dospiju, opredieljuje se tal sirotam po načelu diedinstva bez obzira da je još smirom na zemljišni teret odkupa urbarskih dužnostih vezan, i bez obzira tko će ovaj odkup izplatiti — Sirote bez oporuke, onda lišene obskerbitelja, i sliedstveno lišene i sudiske zaštite, progone se, i nazivaju se bećarima da moguće kojim načinom svoj tal izgube. — Tai, od njem Teil = dio, udio u zemlji. 19
