ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)
Strana - 115
Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 111—128. arhiviskih institucija«. Tom su prilikom na skupu sudjelovale i bliže azijske zemlje. U međuvremenu je F. Biljan, u suglasnosti s nadležnim organima u MAS-u pokretao raspravu u pitanju osnivanja tzv. Međunarodnog centra za izvore za historiju Balkana, u Sofiji (CIBAL), s obzirom na to da je Jugoslavija bila potpuno zaobiđena prilikom te bugarske akcije. F. Biljan je uspio da se formira anketna komisija MAS-a, koja je utvrdila opravdanost jugoslavenskog protesta, a tijekom toga spora izložena je naša koncepcija o prikupljanju i prezentiranju arhivskih izvora za istoriju Balkana. Posljednju, šestu (19) međunarodnu konferenciju Okruglog stola arhiva F. Biljan je održao u Gosieru, na Gvadalupi 1979. godine, s čime se arhivistima latino-američkog regiona omogućilo živo uključivanje u arhivski svjetski život; tema: »Vlada, uprava i arhivi«. Na tom je skupu Biljan predao dužnost novoizabranom predsjeniku J. Favieru, generalnom direktoru francuskih arhiva. Za ovaj doprinos razvitku međunarodnoga Okruglog stola arhiva, Konferencija je Franju Biljana proglasila počasnim predsjednikom, a sâm predsjednik MAS-a uputio je Konferenciji poruku priznanja i zahvalnosti F. Biljanu, zaželjevši da Okrugli stol nastavi svoje djelo putom koji ga je vodio F. Biljan, Osim toga, na 9. međunarodnom kongresu arhiva (London, 1980) F. Biljanu je generalna skupština MAS-a dodijelila titulu doživotnoga počasnog člana MAS-a. Ovdje treba upozoriti da je još 1977. god. Republika Francuska imenovala F. Biljana za »Off icier de l'ordre Les arts et des lettres«, a odlikovanje mu je osobno uručio ministar kulture M. D'Ornano. U međuvremenu, F. Biljan je kao predsjednik Okruglog stola arhiva sudjelovao u nizu sjednica Biroa i IK MAS-a (Bruxelles 1973, Hyde Oark 1974, Varna 1975, Big Meadows-Washington 1976, Lyon 1977, Dar es Salaam 1978, San Juan 1979). God. 1988. je kao isktanuti i međunarodno priznati arhivista pozvan ma 11. kongres u Pariz, na kojem je istupio zalažući se za reafirmiranje naših arhiva i arhivista u MAS-u, konkretno — za osnivanje međunarodnog središta pri Arhivu Hrvatske za publiciranje dokumenata o restituciji arhivske građe. 5. Pored izloženoga arhivističkog rada na domaćem i međunarodnom planu, F. Biljan se već trideset godina bavi i problematikom restitucije arhivske građe. Naime, on je još 1959. bio zamjenik akademika prof. dr. F. Zwittera, predsjednika jugoslavenske komisije, koju je imenovala jugoslavenska vlada, sa zadatkom da se utvrde i formuliraju naši zahtjevi prema Republici Austriji, a na osnovi Protokola iz 1958; na temelju toga akta reaktivirano je neizvršavanja neprovedenoga tzv. arhivskog sporazuma iz 1923, koji je zaključen na temelju Saint-germainskoga mirovnog ugovora, te je dogovorena preostala restitucija dobara odnijetih i za vrijeme okupacije u 2. svjetskom ratu. Izrađena je »Lista jugoslavenskih potraživanja« i predana austrijskoj vladi. F. Biljan je više puta predvodio u 1959. i 1960. god, jugoslavenske eksperte u Austriju radi pronalaženja i identificiranja materijala iz te Liste. Osim toga, od 1961. je i član naše Delegacije u Mješovitoj jugoslavensko-austrijskoj komisiji za izvršenje spomenutog Sporazuma i za realizaciju restitucije. Međutim, Komisija je na samom početku prekinula rad zbog nesuglasnosti (jugoslavenska je strana inzistirala na razmatranju zahtjeva, a austrijska na »tumačenju« zapravo reviziji Sporazuma); tek poslije 14 godina rad je obnovljen i još traje. Ne samo kao član Delegacije ve ći kao predsjednik jugoslavenskog dijela Prve grupe eksperata (naši zahtjevi prema austrijskim saveznim arhivima i drugim institucijama u Beču) i Pete grupe eksperata (austrijski zahtjevi prema Jugoslaviji), te kao član odnosno predsjednik Radne grupe »Restitucije« (što ukupno čini 2/3 naših potraživanja — za to je vrijeme F. Biljan aktivno sudjelovao na nizu sastanaka radnih grupa i na zasjedanjima Mješovite komisije. S naše je strane rukovodio i nizom primopredaja 115
