ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 78

Marijan Rastić — Đuro Zatezalo, Dosadašnja nastojanja na razgraničenju arhivske građe izme, đu arhiva i njima srodnih institucija u SRH. Arhivski v

jesnik, 32/1989. sv. 33, str. 77—S3. do krajnjeg cilja sveukupne arhivske djelatnosti — što lakšeg i racionalnijeg korištenja arhivske građe za mnogostruke društvene potrebe. Ne čudi, stoga, što su se ovom problematikom bavili mnogi eminentni evropski arhivisti još u prošlom stoljeću, nastojeći definirati razlike između arhivske, bibliotečne i muzejske građe i omeđiti ciljeve institucija koje ih prikupljaju.

1 Kod nas se o ovom pitanju počelo raspravljati relativno kasno, 60-tih godina, kad je usporedo sa sve širim i uspješnijim razvojem organizirane arhivske, bibliotekarske i muzejske službe, postalo neophodno da se razgraniči stvarna nadležnost između tih službi i njihovih ustanova na terenu. Tu su neophodnost nametnule tekuće potrebe rada, a njezini korijeni bili su, kao i u drugim sredinama, uvjetovani određenim prilikama u prošlosti. Kako, naime, sve tri službe nisu u prošlosti bile podjednako razvijene, neizbježno se događalo da su tada postojeće ustanove vršile, skoro po pravilu, kompleksnu arhivsko-bibliotekarsko-muzejsku funkciju. To se naročito očitovalo kod muzeja koji su bili često na pojedinim područjima jedine ustanove tog tipa pa su sabirale ne samo muzejske predmete, već i knjižne i arhivske fondove. Takva je praksa nastavljena i kasnije, kad su za svaku od ovih djelatnosti formirane specijalizirane ustanove. Razlog je tome očito u nedovoljnoj brizi za ovaj sektor kulturnog života, zatim u pomanjkanju odgovarajućih organizacionih mjera te u nespremnosti odgovornih pojedinaca da sc odreknu kompleksnog karaktera svojih ustanova, cijeneći da time pridonose njihovom značaju.

2 Rješavanje problema razgraničenja u SR Hrvatskoj zahvaćeno je pry! puta »Preporukom o razgraničenju građe između arhiva, biblioteka i muzeja« koju je donio Savjet za kulturu i i nauku NR Hrvatske, 19. IV 1960. godine. Sama Preporuka rezultat je dugotrajne i svestrane rasprave predstavnika svih zainteresiranih ustanova i njihovih savjeta. Njome je utvrđeno, osim načelnih pitanja, da biblioteke sakupljaju rukopise iz oblasti književnosti, umjetnosti i nauke, osim iz oblasti povijesne znanosti, muzeji sakupljaju rukopisne ostavštine muzejskih i naučnih radnika za svoje operativne potrebe, dok znanstvene ustanove mogu izuzetno imati muzejske i arhivske zbirke iz oblasti književnosti, umjetnosti i znanosti.

3 U skladu s Preporukom donesen je 1962. godine Pravilnik o registraciji arhiva i evidenciji zbirki arhivske građe, kojim se traži od 1 Olga Mučalica, Arhiv, biblioteka, muzej, Arhivski pregled 1—2, Beograd 1965, str. 62. 2 Bernard Stulli, Zasjedanje Arhivskog savjeta NR Hrvatske, 29. XII 1959. godine, Arhivski vjesnik III, Zagreb 1960, str. 498. 3 Preporuka o razgraničenju građe između arhiva, biblioteka i muzeja, Savjet za kulturu i nauku NR Hrvatske 19. IV 1960, broj 3152/1-1960. 78