ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 64
Ljubinka Karpowicz, 'Kritika fašizma u djelu Dragovana Sepića. ArhivsM vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 61—68. »Fašistička država sa svojom ekspanzivnošću krši međunarodno pravo«, piše Sepić iz Pariza, »ona ne može iskreno raditi na međunarodnoj suradnji. Gdje fašizam najkonkretnije negira međunarodno pravo i dnevno vređa osnovne principe međunarodnog života su narodne manjine«.* Šepić dalje piše da je manjinsko pravo rezultat razvoja demokracije interpretirane u duhu ugovorne teorije društva u kojoj čovjek jeste temelj društva i njegov konačni cilj. Negirajući pravo čovjeka da pripada slobodnoj zajednici fašizam se potvrđuje kao antipod demokratiji i slobodi. »Manjinsko pitanje će postojati u Italiji«, zaključuje Šepić«, sve dok na vlasti bude fašizam«. 7 Međunarodna zaštita manjina i fašizam su tema koja Šepića zaokuplja i narednih godina. To je način da se učestvuje u međunarodnoj debati o manjinama koja se vodi u političkoj komisiji Društva naroda, a koja se posredno tiče i položaja slovenskih manjina u Italiji. U ime slovenskih manjina sastancima u Ženevi prisustvuju Josip VVilfan i Englbert Besednjak* svojim diskusijama skrećući pažnju javnosti na zločin prema Slavenima u Istri i Julijskoj krajini, a Dragovan Šepić, kao dopisnik, upozoravajući jugoslavensku javnost na stanje u međunarodnom manjinskom pokretu i položaju naše neorganizirane i nereprezentirane manjine. Ono što Šepića i »Istru« kao glasilo emigracije iz Julijske krajine krasi jeste .politički pragmatizam koji raspravu o manjinama vodi na razini međunarodnog prava i s međunarodnih tribina,* stavljajući slavensku manjinu Italije unutar međunarodnog manjinskog pokreta. Karakteristike i smjernice manjinskog pokreta Dragovan Šepić je toliko precizno opisao, a njegove tokove predvidio, da taj tekst i do sada zadivljuje aktualnošću, iscrpljivošću i analitičnošću. 10 Taj je članak nagovijestio budućeg diplomata! Šepić razlikuje manjinski pokret od revizionističkog, koji ide za revizijom granica uspostavljenih mirovnim ugovorima u Parizu nakon I. svjetskog rata. Manjinski pokret priznaje status quo u pitanju granica, ali nastoji da se mirovne konvencije upotpunjuju materijalnim pokazateljima zaštite narodnih manjina, gdje su takvi ugovori sklopljeni, te da se protegnu i na one države gdje ugovori nisu sklopljeni, kao * Fašizam i manjine, v. bilj. 3, ' Isto : • Debata o manjinama, Istra, IV. 41/1932. * »Nama je momentalno glavno da smo o svim namjerama fašizma informirani, kako fašisti gledaju na naše pitanje, pitanje manjine nije pitanje granica (one se neće menjati) nego pitanje postupka s manjinama. Oni misle da će Jugosloveni u Julijskoj krajini i Nemci u Tirolu biti dobri Talijanski državljani ako im se dade izvesna kulturna i politička sloboda. Istra, IV. 13. II. 1932. 19 Smjernice manjinskog pokreta, Istra, V. 14, 15, 16/1933.
