ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 59

Vladimir Ibler, D. Šepić o problematici narodnih manjina 30-ih godina. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 57—60. ri o problemima manjina općenito i načelno, ali istodobno i vrlo kon­kretno, vezano uz određeno doba i primjere iz prakse. Osim toga, Sepić jasno izlaže razlike između manjina. A te razlike djeluju i ha njihovu politiku. Jednu politiku vode manjine »... koje se nalaze u malim i razasutim grupama sred većinskog naroda i koje bi i najdos­ljednije povučena etnička granica ostavila u okvirima strane države. Nema sumnje da te manjine ne mogu težiti za otcjepljenjem i da se ne mogu ničemu nadati od eventualne revizije granica. Drugačije je s kompaktnim manjinama koje su zapravo većine u izvjesnom kraju üz granicu i koje su etnički nastavak naroda koji ima svoju državu«. Šepić se, dakle, ne zadovoljava uopćavanjima i simplif ikacijama te to doprinosi kvaliteti i vrijednosti njegova izlaganja. Ukazujući ha raz­ličitosti u položaju manjina i u režimima u kojima one žive, Šepić iz­laže smjernice manjinskih pokreta, pokazuje realizam ili iluzionizam tfh pokreta, njihov odnos prema ustavnom uređenju država u kojima ži­ve, itd. U drami manjina, kako ju Šepić gleda i vidi 1935-te godine, posebno mjesto zauzima kriza liberalne države; ona se nalazi u očig­lednoj dekadenci. Slijedi, zatim, zaista dalekovidni, ali sažeti prikaz nacističke i fa­šističke varijante totalitarizma, poredaka koji gaze sve osobne slobode građana i državu uvode u sve ekonomske i političke i civilne odnose. Dakako da se takvi poreci u svojim nasiljima ne zaustavljaju pred in­teresima i pravima manjina. Tim su pitanjima posvećene odlično napisane stranice na kojima dolazi do izražaja autorovo povijesno zna­nje, poznavanje suvremenih činjenica i doktrine i do kraja promišljeno baratanje pojmovima teorije i prakse politike (narod, država, nacio­nalizam, demokracija, samoodređenje, rasa, asimilacija, itd.), a posebno njegovo poznavanje talijanske doktrine i prakse. Napokon, Šepić zak­ljučuje razmišljanjem — ali i tvrdnjama — o čemu ovisi i o čemu će ovisiti rješenja manjinskih pitanja. Koji poreci su apsolutno nespo­sobni i nepodobni da prihvate i zajamče istinitu zaštitu manjina? Koji poreci bi mogli poštivati prava manjina? Točnost Šepićevih odgovora valja danas smatrati dokazanom. Pod­sjetimo se da je on te odgovore dao pred više od 50 godina. 59

Next

/
Oldalképek
Tartalom