ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 43
Mladen Svab, Postignuća Dragovana Sepića u proučavanju djelovanja Frana Šupila. Arhivski vjesn ik, 32/1989. sv. 33, str. 41—45. Svakako najvažnija zbirka izvora za upoznavanje Šupila kao djelatnika tijekom prvog svjetskog rata — što je gotovo bez izuzetka glavni predmet istraživanja Sepića o Supilu — jest djelo »Pisma i memorandumi Frana Šupila (1914—1917)«, Beograd 1967, u izdanju SANU-a. Radi se o 133 dokumenta. Zbirka započinje Supilovim pismom Gini Lombrosso-Ferrero od 2. IX 1914, a završava također njegovim pismom istoj osobi od 22. VIII 1917. Jedan od možda najvećih Supilovih diplomatskih uspjeha — otkrivanje pripremanja Londonskog ugovora 1915. kojim se znatni dijelovi istočne jadranske obale obećavaju Italiji za njezin ulazak u rat protiv Centralnih sila — inspirirao je Sepića na detaljnu obradbu, te nastaje rasprava »Pitanje tajnosti Londonskog ugovora od 1915«, Zbornik Historijskog instituta Slavonije 2, 1964, 85—105. Još je jedna epizoda iz Supilova djelovanja potakla Šepića na posebnu obradbu pa tako nastaje omanji rad »iSupilov prijedlog o osnivanju Hrvatskog odbora (u ožujku 1916)«, Dubrovnik 1968, 4, 106—116. Također 1968. pojavljuje se opsežna studija »Hrvatska u koncepcijama Frana Šupila o ujedinjenju«, Forum 2—3, 343—381, za koju će se nakon dvije godine ustanoviti da je dio veće cjeline. U godini 1970, godini obilježavanja 100. obljetnice rođenja Frana Šupila, Šepić je objavio više priloga o njemu. Manje priloge ću samo spomenuti: »Borba Frana Šupila za ujedinjenje i ravnopravnost jugoslavenskih naroda«, Dubrovački horizonti 5, 16—24«, »Fran Šupilo i pitanje ujedinjenja (1914—1917)«, Kamov 8.9, 10—12, »Šupilo i Talijani«, Dubrovnik 4, 76—88. Ovi prilozi nastali su na podlozi ranije objelodanjenih Šepićevih studija, rasprava i građe. Takvo obilježje posjeduje, ali samo djelomično, i rad »Frano Šupilo u povodu godišnjice rođenja«, časopis za suvremenu povijest 2, 213—228. To je prvi sažet, ali cjelovit prikaz djelovanja Frana Šupila od školovanja pa do kraja života, sa svim mijenama, kako u domaćim uvjetima do 1914. tako i pod pritiskom međunarodnih činilaca do 1917. Tada izlazi i Šepićev najcjelovitiji rad o Supilu. To je omašna uvodna studija »Političke koncepcije Frana Šupila 1 «, 7—95, u: »Frano Šupilo Politički spisi (članci govori/pisma'memorandumi)«, Zagreb 1970. Slijedi zbirka izvora koji su doduše preneseni iz zbirki građe već spomenutih u ovom saopćenju, uz izbor njegovih članaka od 1891. iz Crvene Hrvatske, Novog lista i Riečkog novog lista do 1914. Obilježje ove uvodne studije je cjelovit prikaz političkih Supilovih koncepcija koje kronološki prethode njegovu ratnom djelovanju, inače periodu na kojem je težište Šepićeva istra, živačkog interesa za Frana Šupila. U ocjeni ove uvodne studije mogu se suglasiti s riječima I. Petrinovića 4 da je ovdje Šepić »prikazao Šupila u realnom svjetlu«. 3 Druga polovica ove studije objelodanjena je u časopisu Forum 1968, 2—3„ pod naslovom Hrvatska u koncepcijama Frana Šupila o ujedinjenju. 4 Politička misao Frana Šupila, Split 1988, 235. 43
