ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 13

Petar Strčić, Životopis prof, dra Dragovana Sepića. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 11^14. pa se tako definitivno opredjeljuje za mukotrpan emigrantski život. Društveno je aktivan u istarskim udruženjima u Kraljevini Jugoslaviji, a ulazi i u vrlo živ kontakt s talijanskom antifašističkom emigracijom u zapadnom svijetu. Tako D. Šepić piše niz radova o tadašnjem (međuratnom) položaju Istre, o nacionalnim manjinama, objavljuje više intervjua s talijanskim antifašističkim prvacima. U vrijeme rata osobito je zauzet izradom niza elaborata o odnosima Italija — Jugoslavija, što mu je — kasnije — znatno olakšalo ulazak u sistematska znanstvena istraživanja. Glavni znanstveni interes prof. Šepića je povijest od druge polovine XIX do polovine XX. stoljeća, a u okviru toga zanimanja — pretežno u političkoj povijesti — naročitu pažnju posvećuje jugoslavensko-talijanskim odnosima i Istri. Promatrajući sadržaje njegovih radova uočljivo je da je dao najviše rezultate u području proučavanja hrvatskoga narodnog preporoda Istre, »jadranskog pitanja« i stvaranja Jugoslavije u doba prvoga svjetskog rata i prvoga poratnog perioda; tu su još i pitanja fašizma, nacionalnih manjina, te — treba apostrofi; rati — djelo Frana Šupila potkraj njegova života. Uz to, neko vrijeme bavio se i književnim i likovnim temama, objavivši više radova. Akademik Šepić autor je cijele serije radova koje je objavio u nas i u inozemstvu; za sada smo prvi njegov rad datirali u 1926, u tršćanskom »Našem glasu« — tekst je objavljen u povodu pedesetogodišnjice Vladimira Nazora. S prekidom za vrijeme rata, prof. Šepić je aktivan i danas. Pored niza studija, rasprava i članaka, autor je (ili koautor) i slijedećih knjiga: »Zemlja muka. Jugoslaveni u Italiji« (1931), »Antun Motika« (1957), »Zlatko Priča« (1958, 1964), »Stojan Aralica« (1961), »Šupilo diplomat. Rad Frana Šupila u emigraciji 1914 — 1917. godine« (1961), »Jugoslavenski odbor 1915—1919. Izložba u povodu 50-godišnjice osnivanja« (1965), »Oton Gliha« (1965), »Pisma i memorandumi Frana Šupila (1914—1917)« (1967), »Povijest hrvatskog naroda g. 1860—1914« (1968), »Frano Šupilo. Politički spisi. Članci, govori, pisma, memorandumi« (1970), »A guide to Istria« (1970; na talijanskom 1971; na njemačkom 1972), »Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje 1914—1918« (1970; drugo, dopunjeno izdanje: »Sudbinske dileme rađanja Jugoslavije«, 1989), »R. W. Seton — Watson i Jugoslaveni — korespondencija 1906—1941. i 1906—1918« (i na engleskom jeziku), »Povijest međunarodne politike. (Predavanja)« (1978, skripta, 1. dio) i »Vlada Ivana Šubašića« (1983). O djelu prof. Šepića objavljeno je niz znanstvenih i drugih osvrta; ovdje navodim moje tekstove u kojima se može naći i vise podataka: »Prilog za bibliografiju prof, dra Dragovana Šepića«, Pazinski memorijal 10/1980, »Arheografska djelatnost akademika Dragovana šepića«, Izvori za povijest Buzeštine, Buzet 1987, i bibliografija u D. Šepić, »Sudbinske dileme rađanja Jugoslavije«, Pula — Rijeka 1989. 13