ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 11

RASPRAVE I ČLANCI Petar Strčić Arhiv Hrvatske, Marulićev trg 21 • ŽIVOTOPIS PROF. DRA DRAGOVANA ŠEPIČA UDK 92 ŠEPIĆ Izlaganlja (referaiti) sa znanstvenih skupova Primljeno: 29. 5. 1989. Dragovan Šepić rođen je 1907. god. u Buzetu (Istra), a sada živi i djeluje u Zagrebu. Dugo godina radio je u diplomaciji. Najstariji je aktivni hrvatski historičar. Redovni je član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, te redovni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu . u mirovini. Akademik D. Šepić plodan je znanstveni radnik, koji je (u inozemstvu i u Jugoslaviji) od 1926. god. do danas objavio velik broj radova. U žiži njegova znanstvenog interesa — u prvom su redu — talijansko-jugoslavenski odnosi te Istra u XIX. i XX. stoljeću, te je na tome području niz veoma značajnih ostvarenja. U milenijima dugoj povijesti ljudskoga bivstvovanja i djelovanja na Istarskom poluotoku povremeno su se javljali pojedinci koji su snagom svoje kreativne ličnosti utjecali na bitne događaje, pokretali procese ili stvarali nove vrijednosti. To se zbivalo i na području znanosti i kulture, koje svojim sadržajima uvijek privlače pažnju ne samo suvremenika već i cijeloga niza naraštaja. Ovom prigodom, naravno, nećemo spominjati i takve znamenite Istrane poput, npr., gotovo mitskoga Epulona, poglavara antičkog plemena Histra koje se hrabro ali neuspješno borilo da sačuva svoj rodni kraj od nasilnoga rimskog okupatora. Ovdje će nas također manje zanimati oblast kulture, a više teren znanosti. U pitanju je, konkretno, djelo akademika Dragovana šepića, kojemu su 29. svibnja 1989. godine Arhiv Hrvatske i Savez povijesnih društava ukazali značajnu počast. Te institucije su u njegovu čast organizirale znanstveni skup na kojem se veći broj znanstvenika i stručnjaka osvrnuo na Šepićeve istarske korijene te dao uvid u plodan i značajan životni put i znanstveni opus. 11