ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 99
Jovan Popović, Pravne osnove u razgraničenju arhivske građe u važećem zakonodavstvu. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 95—111. publiku. Istorijski arhiv u Kotoru je nadležan za arhivsku građu koja se odnosi na događaje iz društveno-političkog, privrednog i kulturnog života iz prošlosti sa područja Boke Kotorske od istorijskog i naučnog značaja, kao i za građu iz ostalih krajeva naše zemlje koja je nastala i očuvala se na ovom području do kraja 1918. godine. Zakon predviđa da republički organi za narodnu odbranu, unutrašnje poslove i SK vrše poslove zaštite arhivske građe preko svojih organizacionih jedinica i nadležni su za arhivsku građu nastalu u njihovom radu. Ovaj zakon nema ni jedne odredbe koja se odnosi na razgraničenje arhivske građe. 4. U SR Hrvatskoj pitanje nadležnosti u pogledu arhivske građe reguliše Zakon o zaštiti arhivske građe i arhivima (»Narodne novine« SRH br. 25/78). Po tom Zakonu institucije nadležne za arhivsku građu su arhivi za područje jedne ili više opština (regionalni arhivi) i Arhiv Hrvatske. Zakon je utvrdio nadležnost Arhiva Hrvatske u potpunosti, a za regionalne arhive je predvideo da su nadležni za svu ostalu arhivsku građu nastalu na području za koje su ti arhivi osnovani. Arhiv Hrvatske je nadležan za arhivsku građu nastalu u radu organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, društveno-političkih zajednica i njihovih organa, drugih državnih organa, društveno-političkih i drugih društvenih organizacija i njihovih organa i građansko-pravnih lica čija se delatnost prostire na čitav ili veći deo teritorije Hrvatske, odnosno koja ima značaj za Republiku. Kada se radi o nadležnosti u pogledu arhivske građe nastale u radu SKH, republičkog organa za narodnu odbranu i za unutrašnje poslove, zakon predviđa istovetno rešenje kao i u SR BiH i SR Crnoj Gori. Zakon predviđa da se arhivska građa nastala pre 15. 05. 1945. godine preda nadležnom arhivu, ali se ne precizira kojem. Ni ovaj zakon nema odredaba o razgraničenju arhivske građe. 5. U SR Makedoniji pitanje zaštite arhivske građe reguliše Zakon o arhivskoj delatnosti (»SI. vesnik SRM« 47/73). Po tom zakonu institucije nadležne za arhivsku građu u SR Makedoniji su arhivi za jednu ili više opština i Arhiv Makedonije. Pitanje nadležnosti u pogledu arhivske građe u ovom Zakonu nije rešeno niti potpuno, niti precizno. Čak se ni iz formulacije arhivske građe i registraturskog materijala ne precizira koji su to subjekti čija se građa štiti kako bi se iz toga posredno mogla izvesti nadležnost određenih arhivskih institucija (kaže se da je arhivska građa koja se štiti ona koja je od značaja za istoriju makedonskog naroda, narodnosti i etničkih grupa koje žive u SR Makedoniji i za druge naučne oblasti, kulturu uopšte i druge društvene potrebe a koja je nastala u toku rada tvorca građe). Izuzetak je kada se radi o arhivskoj građi nastaloj u radu Makedonske nauke za koju je nadležna ta Akademija. Takođe je rečeno da organi opština i Republike, organizacije udruženog rada i društveno-političke organizacije mo99