ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 39

Petar Strčić, Prilog za sintezu povijesti o. Krka (s izborom literature). Arhivski vjesnik, 31/1988 sv. 32, str. 31—52. 7. ŽIVOT DANAS Djelatnost stanovnika o. Krka danas temeljito se razlikuje od one — samo — prije tridesetak godina. Mali je broj onih koji se bave i nekadašnjim osnovnim djelatnostima iako su neke sačuvane; npr. u poljoprivredi (osobito: vinova loza i povrće u Vrbniku) i stočarstvu (naročito je mnogo ovaca s centrima u Vrbniku i Baski) i ribarstvom (plava i plemenita bijela riba, te rakovi s centrom u Krku); u uvali Klimno (Kivna) planira se akvatorij od 6.000 m

2 za uzgoj oko 400.000 kg kamenica, dagnji, lubena i cipala. Sasvim je nestalo zanimanje zapadnog dijela otoka — sječa i prodaja ogrijevnog drva (sve do 60-ih godina izvozilo se i u Italiju). No, otočani sve češće nalaze posao u starim (brodogradnja) i novootvorenim industrijskim pogonima (plastika, tekstil, petrokemija, građevinarstvo, itd.), a naročito u vrlo razvijenoj turisticko-ugostiteljskoj privredi (niz jedinica ima veliko poduzeće »Zlatni otok«, sa sjedištem u Krku, te »Brodokomerc« iz Rijeke) u svim obalnim mjestima (Omišalj, Njivice, Malinska, Porat, Krk, Glavotok, Skrpčić-Pinezići, Kornić, Punat, Stara Baška, Baška, Vrbnik, Šilo, Klimno, Čižiće) ali sve više i unutrašnjost otoka; snažni su pioniri turizma Baška i Malinska, s korijenima još iz 19. st., dok je grad Krk već 1849. god. imao »turistički« odbor. Tako otok danas ima i cijeli hotelski grad — »Haludovo« u Malinskoj, s »Ribarskim naseljem«; više je naturističkih i auto-kampova — Bunculuka u Baski, Konobe u Puntu, Ježevac u Krku, itd., vrlo bogata kućna radinost te 17 snažnih turističkih društava udruženih u Turistički savez općine. God. 1988. otok ima 35445 smještajnih kapaciteta, od toga u hotelima preko 7000, u odmaralištima za djecu i odrasle 3270, a u privatnom smještaju gotovo 14000 kreveta; postoji do 4000 i pomoćnih kreveta te preko 5000 registriranih vikend-kuća (uglavnom su izgrađene poslije 1960. godine). U auto-kampovima ima mjesta za oko 12500 kamp jedinica. U razvoju ugostiteljstva i turizma nezaobilazna je »Marina« u Puntu, prvo i najveće prihvatilište jahti u jugoslavenskom dijelu Jadrana. Sve veću ulogu imaju privatne ugostiteljske radnje. Ljeti — umjesto oko stalnih 15000 stanovnika — na otoku znade odjednom biti i oko 80000 turista. U 1987. god. na otoku je službeno registrirano preko 383000 turista, od čega je 304000 stranaca; ukupno je ostvareno 3,000.000 noćenja (2,302.000 stranih). Devizni priliv od noćenja stranaca bio je 78,000.000 USA dolara. Najveće krčko poduzeće je Radna organizacija (RO) Punat, a sastoji se od brodogradilišta, tvornice vijaka i spomenute marine. Kod Omišlja je i ogromni INA-petrokemijski kompleks, koji zapošljava preko 700 radnika, a u ukupnom prihodu općine sudjeluje u 1987. god. s 52%, te se nastavlja širiti. Tu su i Aerodrom »Rijeka« i početak međunarodnoga »Jugoslavenskog naftovoda« (JUNA, s odvojkom za Mađarsku) s tankerskom lukom; na Vozu se podiže veći pogon Brodogradilišta »3. maj« iz Rijeke, a djeluje i pogon kamenih proizvoda »Tihe« iz Šila. Veća je radna cjeli39