ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 212

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. do kraja 1918. godine)«, Žarko Atanacković »Ustanak u Banatu (1941—1942)«, Olga Mučalica »Osnivanje katedre narodne istorije i književnosti i njen prvi profesor u liceju«, Raidmila Popović-Petković »Zaostavština Marije Bana«. Ti su članci svrstani u rubrikama — pored uvodnih tekstova — »Pogledi«, »Prikazi i pregledi arhivske građe«, »Predloži i mišljenja«, »Aktuelne teme«, »Godišnjice«, »Nad arhivskim dokumentima«. Pored tih rubrika, još desetak manjih članaka i prikaza objavljeni su u rubrikama »Kritike i prikazi«, »Osvrti i informacije«, »Beleške«, »Iz arhivističke terminologije«, »Kroz državne istoriske arhive«. Svi ti, kao i ranije navedeni radovi, pokazuju vrlo široku sadržajnu koncepciju koju je zacrtalo uredništvo »Arhivskog almanaha« na početku svoga izlaženja pred javnost. Od tada do danas — slobodno možemo reći — to je glasilo opravdalo očekivanja. Zapaženo svojim stručnim i znanstvenim prikazima, razvivši se zapravo u pravi zbornik objavljenih izvornih materijala, znanstveno i stručno oblikovanih tekstova, kritika, pregleda, članaka u kojima se iznosi građa, u kojima se ukazuje na arhivske probleme, u kojima se govori i o općoj i nacionalnoj povijesti, itd. Almanah je svojom širinom uspio da započne, da se razvije i da se održi kao zapažena i istaknuta publikacija u jugoslavenskim razmjerima. (PETAR STRČIĆ) JANUS 1/1988. Međunarodni arhivski savjet u Nizozemskoj. Arhivisti naše zemlje već su dobro obaviješteni o Međunarodnom kongresu arhivskih radnika koji je od 22—26. kolovoza 1988. održan u Parizu, i to ne samo zato što su sudjelovali na kongresu, već i iz izvještaja o njemu koji je na Kongresu arhivskih radnika Jugoslavije, Beograd — Aranđelovac od 5—7. listopada, podnio Martin Modrušan, Arhiv Hrvatske, Zagreb. Ovaj broj je onda već pomalo »star«, ali predstavlja kontinuitet prikazivanja ovog biltena, što omogućava čitateljima upoznavanje s najvažnijim piitanjima i problemima suvremene arhivistike u svijetu. Naime, ovaj broj JANUS-a počinje diskusijom s 11. godišnje skupštine delegata arhivskih društava održane u Italiji u proljeće 1987. g. Među sudionicima i promatračima iz mnogih zemalja, Društva arhivskih radnika Jugoslavije predstavljao je Miljanko Pandžić, arhivski savjetnik iz Arhiva Hrvatske. Sastanaku je prisustvovao i direktor 11. međunarodnog kongresa arhivista 1988. Arnaud Ramière de Fortanier, Francuska. Podnesen je izvještaj sa sastanka Upravnog odbora održanog u proljeće 1987. g. na kojem su izneseni prijedlozi za aktivnosti MAS-a, a što je vezano za predstojeći kongres. Među glavnim pitanjima bila su ona koja su se odnosila na arhivska društva u svijetu i MAS, na to koliko arhivska društva utječu na razvitak arhivistike, na suradnju arhivista, bibliotekara, dokumentalista i dr. posebno u zemljama Trećeg svijeta. Ovo pokazuje »ambiciju« MAS-a da u svoju djelatnost uključi što veći broj zemalja, te da se arhivska služba što organiziranije obavlja i razvija. Uz ostala pitanja koja su razmatrana na sastanku rečeno je da se JANUS nalazi u financijskim teškoćama te se moraju iznaći sredstva za njegovo dalje objavljivanje. Očito je pitanje rada naših arhiva pobudilo interes svjetske arhivističke javnosti, jer uz već navedeni izvještaj i tekst o nacionalnim arhivima Francuske i njihovim korisnicima, Gérarda Ermissa cijeli broj posvećuje tekstovima Petera Klasinca, direktora Pokrajinskog arhiva Maribor i Miloša Mi-