ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 202

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. Obveze arhiva utvrđene Zakonom o zaštiti arhivske građe i arhivima (»Narodne novine«, br. 25/78, 31/86 i 47/86) stoje i u odnosu na uredsko poslovanje. Ove obveze potrebno je prvenstveno shvatiti kao preventivno djelovanje i stoga vanjske službe imaju izuzetno odgovoran zadatak u pogledu razrješavanja pitanja koja se pojavljuju prilikom primjene propisa o uredskom poslovanju. No, to ne umanjuje zadatke i ostalih službi arhiva, a to posebno zbog dinamičnosti donošenja zakonskih i drugih propisa, kao i zbog pružanja stručne pomoći organima uprave i samoupravnim organizacijama i zajednicama koje imaju javna ovlaštenja te zbog pravilnog i stručnog čuvanja arhivske građe. Janko Milković • • ZBORNIK RADOVA O POVIJESTI I KULTURI SRPSKOG NARODA U SOCIJALISTIČKOJ REPUBLICI HRVATSKOJ, knj. 1, JAZU, Zagreb 1988. Sadržaji svih oblasti života Srba u Hrvatskoj osobito su zahvalni za istraživačke radove već i iz posve prozaičnoga razloga — još uvijek u nas nema dovoljno znanja o kompleksnom, važnom i zanimljivom razvoju toga naroda u ovoj jugoslavenskoj zemlji. Stoljećima na tlu Hrvatske, Srbi su postali integralni, sastavni dio široke mreže njezinih naroda i narodnosti — smješteni negdje gušće, negdje rjeđe. Ali, bilo gdje da se u Hrvatskoj nalaze, Srbi su dali i daju više nego značajan, zapravo — bitan i izuzetan prilog povijesnom razvoju zemalja i krajeva koje danas čine Socijalističku Republiku Hrvatsku. Štoviše, hrvatski Srbi povremeno su davali ili daju pečat i životu izvan te Republike. Doduše, ima dosta objavljenih radova iz raznih područja srpskog života u Hrvatskoj, ali još uvijek je niz zbivanja, osoba, pitanja, itd., obrađeno začuđujuće slabo, manjkavo malo ili čak i nikako. Kao primjer i Hrvatima i Srbima, i Česima i drugima u Hrvatskoj — može veoma dobro poslužiti smišljena i dobro organizirana, veoma bogata istraživačka, te izdavačka aktivnost naših Talijana koji su unazad dvadesetak godina već stvorili omašnu biblioteku izdanja — mahom povijesnog karaktera — koja sadržajno govori o njima samima, ali — jer drukčije se i ne može — i o njihovim brojnim vezama te drugim oblicima suživota s Hrvatima i Slovencima, npr. na području Istre u SR Hrvatskoj i u SR Sloveniji. Zbog toga je više nego pohvalna inicijativa Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti da preko svoga Odbora za koordinaciju proučavanja povijesti i kulture srpskog naroda u SR Hrvatskoj, koji je nedavno osnovan, pokrene življu izdavačku akciju, a time da potakne i istraživanja te da objavi njihove rezultate. Tako je i došlo do ediranja prve knjige takve vrsti u nas u novije vrijeme — »Zbornika radova o povijesti i kulturi srpskog naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj«. Glavni urednik Zbornika je akademik Dušan Čalić, a članovi su uredništva Josip Adamček, Ante Bežen, Stanko Korać, Fedor Moačanin, Celestin Sardelić, Jovo Ugrčić i Antun Zibar. Zbornik je grafički skromno opremljen, štampan na 199 stranica, a sadrži radove koji su svrstani u dvije cjeline — studije i građu, te prikaze knjiga i studija. Objavljeno je jedanaest studija i 202