ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 185

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. Gradski arhiv Duisburga izdaje izvore za povijest grada, povijest obitelji, konzistorijalne i notarske spise. Od 16 do danas izdanih kataloga na izložbi Državnog bavarskog arhiva pažnju privlače: Kroz 1200 godina. Bavarski glavni državni arhiv pokazuje svoje blago. (Aus 1200 Jahren. Das Bayerische Hauptstaatsarchiv zeigt seine Schätze) i Kneževska kancelarija srednjega vijeka. Početi svjetovne i duhovne centralne uprave u Bavarskoj (Die Fürstenkanzlei des Mittelalters. Anfänge weltlicher und geistlicher Zentralverwaltung in Bayern). Zajednica plemstva u Bavarskoj izdaje Genealoški primčnik plemstva u Bavarskoj upisanog u matice plemstva (Genealogisches Handbuch des in Bayern immatrikulierten Adels). U predgovoru prvog od 14 svezaka ističe se da cilj ovih priručnika džepnog formata nije toliko genealoški koliko društveni. Središnji institut za poznavanje Franačke na sveučilištu Erlangen-Nürnberg izdao je 25 svezaka kulturno-povijesnih monografija i 45 svezaka Godišnjaka za istraživanje Franačke. Među djelima Društva za franačku povijest obrađena su tri srednjovjekovna urbara, svaki zasebnom monografijom. Društvo za obiteljsku povijest Franačke ima već 20 svezaka svojih studija. Vrlo su korisna 4 sveska franačke bibliografije (Schrifttumsnachweise zur historischen Landeskunde Frankens bis zum Jahre 1945). Od 1961. g. Centrala za osobnu i obiteljsku povijest izdaje Genealoške godišnjake (Die Genealogischen Jahrbücher) u kojima surađuju najpoznatiji njemački i inozemni stručnjaci. O raznolikosti tema koje mogu zainteresirati današnje genealoge svjedoči Bleibaumov članak o precima kardio-kirurga Christiana Barnarda. U seriji pod nazivom Österreichische Familienarchiv izašla su do sada tri sveska koji se bave austrijskim plemićkim i građanskim obiteljima. Pojam »austrijski« uzima se u širem, historijskom okviru nekadašnje S. u K. monarhije što upućuje na mogućnost obuhvaćanja naših ljudi i krajeva. Pored pojedinih genealogija objavljen je, primjerice, pregled Biografsko-genealoške zbirke Arhiva grada Beča, zatim članci: Viteške utvrde i plemstvo (pokrajine) Alto-Adige (Überetsch... Ritterburgen und Edelleute), Bavarski zemaljski suci u Tirolu (Die bayerische Landrichter in Tirol 1806— —1814), Genealoške liste državno-pravno priznatih čeških plemićkih rodova (Böhmische Adelsfamilien. Ausgewählte, bisher nicht veröffentliche Stammlisten staatsrechtlich böhmischer Adelsgeschlechter). Pojedini su članci objavljeni i u pojedinim otiscima, među kojima je i Randićev »Iz Hrvatske« (Randlich: Aus Kroatien). Kao posebno izdanje unutar ove edicije objavljen je Prochâzkin »Genealoški rječnik izumrlih čeških obitelji vladajućeg staleža« (Genealogisches Handbuch erloschener Böhmischer Herrenstandsfamilien). Izvan serija izlaže i brojne monografije. Tematski je zanimljiva Van Kempenova studija O vrijednosti slika kao izvoru (Uber den Qullenwert von Bildnissen). Ovdje se razmatra mogućnost vrednovanja slika kao izvora za genealogiju i upozorava na opasnost pogrešnih zaključaka. Friedrichs je priredio Genealoški rječnik u obliku kartoteke (Genealogisches Lexikon in Karteiform). Time je pružena mogućnost njegovog stalnog proširivanja i ispravljanja. Von Mosch je izdao povelje i regeste za 7 stoljeće povijesti svoje obitelji (Urkunden und Regesten zur Geschichte und Genealogie der Familie von Mosch 1245—1945). Brižno i sveobuhvatno prikupljeni podaci 185