ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 179

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. jesnih znanosti, koji je već radio u arhivima barem kao istraživač, i s velikom energijom potrebnom u borbi za prostor i kadar. Dr. Beuc bio je na radu u riječkom Arhivu od 1951. do 1956. godine. U spomenutome razdoblju riječki Arhiv u Rijeci prostorno se proširio od jedne trećine zgrade (dvorac bivšeg nadvojvode Josipa Habsburškog) na ostale dvije trećine te palače, dobio je spremišni prostor i u bivšoj Guvernere voj palači, zatim u bivšoj Gradskoj vijećnici te u zgradi na tadašnjem Trgu sv. Barbare broj 12. U svim prostorijama izvršeni su zidarski, ličilački i električarski radovi te su postavljene nove drvene police. U istom razdoblju u Arhivu je povećan kadar od četiri osobe čak na trideset i dvije osobe (!). Pored tih radnika, na manipulantskim poslovima angažirano je povremeno i do dvadeset radnika. Dva najveća spremišta (u glavnoj zgradi u Parku Vladimira Nazora te u bivšoj Gradskoj vijećnici) dobila su svoje stalne čuvare, u toku dana i noći. U tome razdoblju Arhiv je od Italije preuzeo 139 sanduka arhivske građe, sredio građu i postavio na police. Osim toga, u Arhiv su dopremljeni mnogi arhivski fondovi s područja Istre. Istodobno, u Pazinu je organizirano arhivsko spremište u Kaštelu, i to radi smještaja nesređene građe prikupljene u Istri s ciljem da se tu grubo sredi i zatim pošalje u Arhiv u Rijeku. Iz toga spremišta formiran je poseban Historijski arhiv, jer je donijeta odluka da se za područje Istre osnuje samostalna arhivska ustanova sa sjedištem u Pazinu. Jedna od najvažnijih prinova Arhiva u Rijeci bilo je otkriće cjelokupnog arhivskog fonda Istarskog sabora sa svojim izvršnim Odborom, u podrumu gimnazijske zgrade u Pli: taj je Sabor imao nadležnost nad cijelom austrijskom Istrom (uključivši slovensku Istru, Kvarnerske otoke i dio današnje općine Rijeka). Uporedo s prikupljanjem arhivske građe napredovalo je i njeno grubo sređivanje, tj. formiranje i razdvajanje fondova, serija i podserija te smještaj u kutije na police. Jedan fond (Creska općina), koji je sadržavao građu u kontinuitetu od 1459. do 1945. godine, sređen je bio i detaljno. Tako je već 1953. god. bilo moguće objelodaniti Opći inventar u Rijeci (drugi u Jugo slaviji; prvi je bio Opći intentar Državnog arhiva u Zagrebu dr. Buturca), a uz to i detaljni inventar arhivskog fonda Općine Cres (koja obuhvaća područje otoka Cresa i Lošinja od XV. do XIX. stoljeća). Uz taj inventar objavljena je studija »Osorska komuna u pravno-po vi jesnom svijetu« dr. Beuca radi razumijevanja i snalaženja u arhivskoj građi Općine Cres. I opći inventar objavljen je uz uvodne riječi dra Beuca. U Arhivu su povremeno održavani jedno-i dvomjesečni tečajevi iz srednjevjekovnog latinskog jezika, diplomatike i pravne povijesti. Tečajeve je vodio dr. Ivan Beuc. Riječki Arhiv uspio je već 1953. god. osigurati financijska sredstva za objavljivanje »Vjesnika« Državnog arhiva u Rijeci — zbornika radova, koji još i danas redovito izlazi, ali ne samo kao edicija riječkog već i pazinskog Arhiva. U vremenu od 1953. do 1956. god. odgovorni urednik »Vjesnika« bio je dr. Beuc. Arhiv je utemeljio i biblioteku, u koju su stigla ne samo jugoslavenska izdanja već i strana. Biblioteka se dobrim dijelom popunjavala 'zahvaljujući sabiračkoj djelatnosti diljem čitave Istre i Kvarnerskog primorja. Arhiv je uspostavio i najužu suradnju s Naučnom bibliotekom i Narodnim muzejem u Rijeci te s drugim ustanovama Istre i Primorja. Dao je ini179