ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 10

Petar Strčić, Arhivski vjesnik — tri decenije nove serije, Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32. str. 9—12. U skladu s tako zacrtanisma zadacima i ciljevima započeo se ostvarivati ambiciozno postavljeni program »Vjestnika«, koji je taj zbornik ubrzo svrstao uz bok tada najpoznatijih historijskih časopisa i zbornika u nas, u ovom slučaju onih koje je tada edirala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, također u Zagrebu. Prvi i drugi svjetski rat privremeno su prekinuli ili omeli do tada postignutu zaista plodnu i sadržajnu izdavačku djelatnost naših prethodnika, s jednom promjenom u nazivu od 1925. godine — od tada je to »Vjesnik« Kraljevskog državnog arhiva (te »Vjesnik« Hrvatskog državnog arhiva za tzv. NDH). Urednici — poslije dra Ivana Bojničića pl. Kninskog — bili su dr Emilije pl. Laszowski i prof, dr Josip Matasović. Već je međuratna ekipa arhivskih radnika dopunila ranije zacrtan program, u skladu s novim pogledima i tekovinama arhivistike i pomoćnopovijesnih nauka, no, novi napredak osobito se vidi u četvrtoj, poslijeratnoj seriji koja je u život krenula god. 1958, u periodu znatnih promjena u životu jugoslavenskih naroda i narodnosti općenito, a posebno na samoupravnom polju. U tome zadnjem razdoblju glasilo je obnovljeno, ali pod novim nazivom — »Arhivski vjesnik«, a glavni i odgovorni urednik postao mu je novi direktor Arhiva Hrvatske Bernard Stulli. Određene su mu, donekle, i nove smjernice — objavljivanje arhivske građe, inventara i arhivskih fondova, rasprava, recenzija i bilješki o literaturi iz oblasti arhivistike i pomoćnih povijesnih nauka, te bibliografija; precizirano je: »Glavni dio sadržaja bio bi posvećen publiciranju nove arhivske građe i studijskom tretiranju važnijih problema arhivista« (sv. 1, str. 9). Naravno, pretpostavlja se uska suradnja s arhivistima i historičarima Hrvatske odnosno Jugoslavije. Sastav prvog uredništva četvrte serije »Vjesnika« bio je ovakav: Mirko Androić, Dinko Foretić, Krešimir Nemeth, Bernard Stulli, Zdravko Šundrica, Josip Vidmar i Bartol Zmajić. Dio njih već su pokojnici pa ih se i ovom prigodom treba sa zahvalnošću sjetiti, kao i onih još živih i aktivnih. U ovom periodu u »Vjesniku« su sadržajno zahvaćeni svi krajevi Hrvatske, obrađeno je vrlo mnogo važnih tema iz arhivistike i pornoonih historijskih znanosti, iz historije i drugih oblasti te grana društvenih nauka i kulture. Tu su i temeljne znanstvene rasprave i prvorazredna građa, što su ih objavljivali i priređivali vrlo poznati naši i strani znanstveni i stručni radnici. Ne možemo sve autore spomenuti, niti ukazati na sve značajne priloge (o tome je — period 1899—1979. godine — Ružica Kolarević-Kovačić objavila bibliografiju u »Arhivskom vjesniku«, sv. 23/1980, str. 1—47). No, ipak je potrebno spomenuti izvanrednog člana JAZU i sveuč. prof. Josipa Adamčeka koji je s Ivanom Filipovićem, dr Matom Krizmanom, Metodom Hrgom, mr. Josipom Kolanovićem i Miljenkom Pandžićem dao novu građu o seljačkoj buni iz 1573. godine, te o bunama u kasnijim razdobljima. Tu je i pok. Stjepan Bačić s više korisnih tekstova osobito o vanjskoj službi u arhivima. Rad prof, dra Iva10