ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)
Strana - 59
Mato Grabar, Ostavština obitelji Jelačić. Arhivski vjesnik, 31/1987. str. 53—75. staji kralju Ferdinandu i tako redom sve do slova Y. Treća cjelina arhivske građe je korespondencija vođena između biskupa J. J. Strossmayera i Jurja Jelačića i drugih članova. Ova se pisma čuvaju u »Ostavštini J. J. Strossmayera« označena signaturom XI. U grupu XI/A uvrštena su pisma Jurja biskupu J. J. Strossmayeru u vremenu od 1875. do 1899. godine (ukupno 196 pisama i 5 telegrama). Zatim pisma Jurice, sina, od god. 1890—1891. (3 pisma), Ide u vremenu od 1894—1902, (4 pisma), Hermine supruge Jurja od 1883—1896. (9 pisama) i Anke, kćeri, 1900. godine (1 pismo). U grupu XI/B su uvrštena pisma biskupa J. J. Strossmayera i to: Jurju u vremenu od 1860—1901. (165 pisama), te Jeli i Jurici 1904—1905. godine (2 pisma). U Arhivu Hrvatske se među fondovima »Grbovnice — armales« pod slovom Ja — Jo nalazi kopija isprave privilegija plemstva što ju je obitelji Jelačić podijelio je kralj Matija 14. kolovoza 1614. godine, a točno ju je prema originalu prepisao Fridericus Tucies kralj, bilježnik 24. studenog 1828. god. u Beču. U zbirci pod naslovom »Hrvatsko plemstvo«, mapa br. 11, nalaze se genealoške skice obitelji kao i u zbirci »Rodoslovlja« koncept genealoškog stabla, počem od Gabriela te navedeni njegovi potomci. Ujedno se u Arhivu SRH nalazi i arhivska građa koja je vraćena u našu domovinu na osnovu restitucije između Austrije i SFRJ. Za sada su vraćeni spisi poznati kao »Alte Feldakten«, zaostavština feldmaršala-lajtnanta Franje Jelačića i to spisi iz godine 1773—1796, listova 425, a u kseroskopiji spisi iz perioda 1800—1816. Obje su ove cjeline obrađene u inventaru ratnog arhiva, Beč II, 5. U postupku je primopredaja fascikla 126 i 127 (Kroatisch-slawonische Armee I. Armeekorps unter Jellachich dessen Operationen gegen Wien 1848), zatim Jelačićeva kancelarija kao bana Hrvatske i komandanta hrvatske i slavonske Vojne granice, te fascikli 146—150 i 162 (Süd Armee unter Jellachich). Jedan dio arhivske građe nalazi se i u privatnom posjedu. Kod Aleksandra Jelačić u Zagrebu, Basaričekova 22. evidentirana je i popisana arhivska građa od strane HAZ-a. Popisano je 547 tematskih jedinica sa ukupno 4.000 listova. Veliki dio ove arhivske građe odnosi se na gospodarske i pravne poslove. Po svom rasponu dokumentira ekonomske prilike u Zagrebu i Hrvatskoj. Budući da se radi o arhivskoj građi koju valja zaštititi od propadanja ili nestanka, Arhiv je sve poduzeo da istu otkupi. Sadržajna fizionomija obiteljske ostavštine Arhivska građa obitelji Jelačić pruža mnogovrsne podatke. Vrlo interesantan dio arhivske građe su genealoške bilješke i skice. Genealogija cijele obitelji Jelačić do sada je u stručnoj literaturi vrlo nepotpuno obrađena. Ova arhivska građa pruža niz novih podataka. Osobni spisi omogućuju upotpunjenje podataka za biografski opis rada 59