ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)
Strana - 34
Marijan Maticka, Organi za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u Jugoslaviji (1945 — 1948). Arhivski vjesnik, 31/1987, str. 29—37. i privremenoj dodjelbi zemlje borcima iz Slavonije i kolonističkim obiteljima NDH koje su se nalazile u Slavoniji, a nisu se ogriješile o narodnooslobodilačku borbu. Komisija je radila do 17. travnja 1946. godine kada su njezine poslove preuzele okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Daruvaru, Osijeku i Slavonskom Brodu. 17 Dobro organizirani rad u selima bio je temeljna pretpostavka brzog provođenja agrarne reforme i kolonizacije. Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području Federalne Hrvatske propisao je stoga postojanje mjesnih odbora agrarnih interesenata, kotarskih i okružnih komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju. 18 Mjesne odbore agrarnih interesenata birali su agrarni interesenti s područja jednog mjesnog narodnog odbora. Odbori su imali pet članova. Njihova je funkcija bila savjetodavna, tj. davali su podatke, mišljenja i prijedloge za uspješno provođenje agrarne reforme i kolonizacije. Napose su bili dragocjeni podaci mjesnih odbora agrarnih interesenata prilikom rasprava o utvrđivanju agrarnih objekata za koje su bili izgubljeni ili uništeni odgovarajući dokumenti. Odbori mjesnih agrarnih interesenata birali su svoje predstavnike u kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju. Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju postojale su u pravilu na području jednog kotara odnosno grada. Skupština ili narodni odbor kotara birao je predsjednika i dva člana, a preostala dva člana birali su predsjednici mjesnih odbora agrarnih interesenata. Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju bile su prvostepeni organi u provođenju agrarne reforme. Svi administrativni poslovi, donošenje odluka o utvrđivanju agrarnih objekata, subjekata, odluka o dodjeljivanju zemljišta, parceliranju zemlje, utvrđivanju naknade itd. spadali su u njihov djelokrug rada i poslovanja. Okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju osnivao je ministar poljoprivrede i šumarstva. One su bile drugostepeni organi u provođenju agrarne reforme i kolonizacije. Tu funkciju nisu imale samo u pogledu crkvenog zemljišta, jer su tada djelovale kao prvostepeni, a Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske kao drugostepeni organ. Okružne komisije imale su također pet članova, a osnovna funkcija bila im je u kontroliranju, usmjeravanju, organiziranju i koordiniranju rada kotarskih komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju. Kotarske i okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju prikupljale su i molbe za kolonizaciju, ali ih nisu rješavale. Davale su 17 AH, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (dalje: MPŠ), svež. 60. Rješenje ministra poljoprivrede i Šumarstva NR Hrvatske, 17. IV 1946. 18 Zakon o provođenju agrarne reforme i kolonizacije na području Federalne Hrvatske, Narodne novine DFH, 80/28. XI 1945. 34
