ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)
Strana - 184
Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1987. str. 175—'192. Preporod interesa za genealogiju koji nastaje 70-tih godina ovoga stoljeća autor povezuje s obnovom naizgled zaboravljenih vrijednosti kao što su domovina i tradicija koje se ponovno javljaju u pozitivnom aspektu. U književnosti je ovaj trend izražen romanom Alexa Haleya »Roots« (»Korijeni«). Preko 40 regionalnih genealoških društava diljem Njemačke, pretežno sastavljenih od članova srednje i mlađe generacije uspjela su prevladati nepovoljnu hipoteku prošlosti kada je u doba nacizma genealolgija služila utvrđivanju rasne čistoće i prenaglašavala ulogu plemena, baštine, predaka, a isto tako i poslijeratnog razdoblja obnove kada se »duh vremena« usmjerio u budućnost, a bavljenje prošlošću ocijenjeno beskorisnim. Sociološki pristup je naglašen i u povezanosti koju autor vidi između zamaha genealoških istraživanja i fenomena slobodnog vremena; prikupljanje podataka o povijesti obitelji spada u širi kontekst kolekcionarstva, a popraćeno je tipičnim zadovoljstvom koje imaju sakupljači. Genealogija kao hobi ima visoku obrazovnu vrijednost. Prema mišljenju Petera Bahna genealogiji će pripasti značajna uloga u formiranju metodologije povijesti. Potaknuta tzv. valom nostalgije današnja će genealogija pomoći ravnomjernijem razvitku povijesne znanosti, jer povijest nije samo povijest careva, kraljeva i državno-političkih tvorevina, nego također i povijest malih teritorija, gradova, sela, staleža i zaključno obitelji. Zna se da je npr. g. 1813. bila bitka naroda kod Leipziga, ali koje je konkretne učinke imao taj krupni događaj na njegove sudionike? Kako su prve željeznice utjecale na promjenu života stanovnika područja kroz koje su prolazile? Genealogija treba nadopuniti političku povijest prikazom svakodnevnog života običnog čovjeka i može naročito poslužiti historijskoj demografiji. Autor smatra da je na osnovu broja djece moguće zaključivati 0 uzrocima gladi i socijalnih nemira u pojedinim pokrajinama. Dok povijesna znanost utvrđuje objektivno značenje događaja genealogija i pojedine obiteljske povijesti očituju kakva su subjektivna značenja imali pojedini događaji za tadašnje ljude i kako su bili tada tumačeni. Važnost genealogije za kulturnu povijest očita je s obzirom da su kneževske i kraljevske obitelji Evrope proteklog tisućljeća određivale sva politička zbivanja, a kod njih su odnosi prema rođacima i ženidbena politika igrali jednu od najznačajnijih uloga. Središnji dio knjige obrađuje razvitak genealoške teorije i prakse, njene suvremene organizacijske oblike, te obiluje uputstvima o izvorima za genealogiju koja mogu korisno poslužiti i našim istraživačima pri izradi genealoških tablica. Ovrćući se na elektronsku obradu genealoških podataka autor tvrdi da je ona u Njemačkoj tek u začecima u odnosu na stupanj dosegnut u SAD. U heraldičkom poglavlju sudjelovao je arhivski nadinspektor Hessenskog Državnog arhiva u Darmstadtu Frieder Boss. Heraldika je izložena ukratko za neposredne potrebe genealoga. Autor prihvaća tročlanu podjelu heraldike na učenje o grbovima, umjetnost izrade grbova i heraldičko pravo. Ističe se kod nas slabo poznata činjenica da su u demokratskim zajednicama njemačkog jezičnog područja grbove posjedovali ne samo plemići nego 1 građani i seljaci. Na ovom je mjestu potrebno nadopuniti autora ukazivanjem na istu pojavu i u Francuskoj o čemu svjedoči i francuska »Encyclopaedia universalis« u 9. svesku 2. izdanja iz god. 1985. na str. 242. 184
