ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)
Strana - 149
Ivo Perić, Iz prepiske Melka, Pera i Ivanke Čingrija (1883 — 1918). Arhivski vjesnik, 31/1987. str. 139—162. tana, buratina i gomnara. Meni se čini da vi kad se nadjoste jedan s drugijem tamo u Zadru zaboraviste sve miserije što ih kod kuće ostaviste, pa odveć trijezno sudite stvari. Kad se je amo prosula vijest da ste zakopali adresu Medini 35 i comp, odmah su stali propagirat da se izlazi iz Čitaonice. 36 To se je razbilo jer je većina radikala stala zahtjevati da se čeka svršetak sabora. Onda se je stao pripravljati jedan telegram Narod. Listu, a drugi protiv tebe kao vodji, prvi mislim da su poslali, drugi je osujetio Dum M. Pista. 37 Zatim, i već prelazimo u komičnost, glazbari su užegli ili rastrgli tvoju maršu. 38 Bufuni! Ali masa ne razmije, a galijoti 39 aprofitiraju od toga. Prosiplje se glas da ste odbacili adresu, jer da vam je vlada obećala velikih koncesija. Ja u to ne vjerujem, a ako ima u tom što istine, ako nijesu velike, baš velike, gledajte popraviti što ste učinili, hote doma, pa neka frazeri grade bijednu Hrvatsku. Gledajte popravit moj pape, opet ti ponavljam, a ne uzmogneš li uplivat na drugove i nadješ li se s njima u sukobu zahvali se na mandatu, tebi i onako to se malo mari. U ostalom čini kako znaš da je bolje, znam da ćeš pošteno radit. 7. Melko Čingrija — Peru Čingriji, Dubrovnik 25. I 1895. O saborskom govoru Pera Čingrije, u kojem je napao pravaše, nazvavši ih »sektom«, o saborskoj polemici P. Čingrija — J. Biankini, te o potrebi da P. Čingrija prikupi neke postojeće činjenice koje terete pravaše i to, ako uztreba, za daljnje polemike s njima. ... evo me da ti odgovorim na tvoja zadnja dva pisma. Da te je moje ostavilo sasvim indiferentno, kad sam ti javio što se u Dubrovniku dogadja poslije vešeg glasovanja, to sam više nego uvjeren, pa mi za to ne treba svjedoka. O tome sam bio uvjeren već unaprijeda ... Razumijem moj pape sasvim dobro da huncutarija u ovom poslu igra prvu ulogu; razumijem da je sve nelojalna reklama sa strane onih koji monopoliziraju patrijotizam, shvaćam posvema da nije niko od vas a najmanje pak ti otišao u Zadar da se pokori pravaškim mahnitostima, ali uvidjam takodjer da u ovom dvoboju izmedju trijeznog patrijotizma i nelojalne reklame vi ste izvukli pred narodom lašnju stranu, te ste tako ostali prevareni od njih i ako se nijeste dali ustrašiti od 35 Vice Medini, svećenik i publicist (Janjina 1. I 1865 — Dubrovnik 20. II 1928). Napustio narodnjačke redove (1894) i priključio se pravašima. 36 Narodna čitaonica u Dubrovniku bila je okupljalište i narodnjaka i pravaša. 37 Mato Pista, svećenik i politički djelatnik (Dubrovnik 19. VIII 1829 — Dubrovnik 15. II 1924). Isticao se najprije kao narodnjak, a od pojave pravaša u Dubrovniku podupirao je pravaše. 38 Bila je to koračnica, uglazbljena u čast Pera Čingrije. 39 U smislu: prepredenjaci, lopuže. 149
