ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 90

Stjepan Sršan, Matične knjige za područje Historijskog arhiva u Osijeku. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 89—102. je tek Tridentinski koncil (1545—1563). Po njemu je svaki župnik bio dužan voditi knjigu krštenih, vjenčanih, krizmanih, stanje duša i knjigu umrlih za svoje područje. No obavezno vođenje i način kako će se matične knjige voditi propisao je nešto kasnije Rimski obrednik 1614. g.

1 O matičnim knjigama i njihovom vođenju u Slavoniji, Baranji i Srijemu, dakle području djelovanja ovog Arhiva, malo što znamo sve do kraja turske vlasti u ovim područjima (1687. g.). No poznato je iz povijesti da je ovdje cvao bujan vjerski život već u prva kršćanska vremena pa kroz cijeli srednji vijek, uz kraći interval za vrijeme seobe naroda. Brojne župe, biskupije, samostani i kršćansko stanovništvo upućuju na to da su vjerojatno vođene i matične knjige.

2 Za vrijeme turske vlasti u ovim područjima (1526—1687. okvirno) nije bilo redovite vjerske organizacije i pastve, jer je to branio islam, no ipak se kršćanski vjerski život donekle održavao. O njemu ponešto doznajemo iz malobrojnih dokumenata kao npr. nekoliko vizitacija papinskih legata, franjevačkih kronika i izvještaja, te putopisaca.

3 Tek nakon oslobođenja Slavonije i ostalih područja ispod turske vlasti krajem 17. st. uvodi se opet redovna vjerska organizacija te se s njom počinju voditi i matične knjige. Te prve matične knjige vođene su narativnim načinom, onako kako je propisao još Rimski obrednik 1614. g. Za krštenje je tražio slijedeće podatke: »Godine Gospodnje ... dne ... mjeseca ... sam ja

... župnik crkve sv. ... u mjestu ili kraju ... u crkvi sv. ... krstio dijete, rođeno dne ... od ... zakonitih roditelja župe sv. ... iz mjesta ... Djetetu je dano ime ... Kum je bio ..., sin ..., iz župe ili kraja ..., a kuma je bila ..., kći

... iz župe ili kraja ... Slične podatke tražio je Rimski obrednik i za maticu vjenčanih i umrlih. Takav način vođenja matičnih knjiga ostao je sve dok nije Dvorska kancelarija 1770. g. propisala tabelarni način vođenja matičnih knjiga. U članu 4. Carskog patenta od 1784. g. određeno je da župnici vode krsne knjige po rubrikama: datum, mjesto rođenja, ime rođenog, vjera, spol djeteta, zakonitost, roditelji (ime i prezime oca te majke) i kumovi (ime i prezime). Ovaj je dekret odredio da se treba upisati i datum rođenja no i nadalje su najviše upivisali u tu rubriku samo datum krštenja kao što je bio i do tada običaj. Zato je 1812. g. izdan propis da se u knjige krštenih mora posebno zabilježiti datum rođenja ispred datuma krštenja. No u praksi su oba datuma upisivali u istu rubriku. Tek kad su kasnije izišli tiskani obrsci sa zasebnim rubrikama, vodili su i datum rođenja i krštenja. U načinu vođenja matičnih knjiga osnovnu ulogu imale su razne vjerske organizacije kao i državna vlast koje su u prošlosti postojale 1 Ante Strgačić, Inventar fonda matičnih knjiga državnog arhiva u Zadru, Arhivski Vjesnik II, Zagreb 1959. str. 485.; Vodnik po matičnih knjigah za območje SR Slovenije, I

—III knjige, Ljubljana 1974. 2 Opći šematizam katoličke crkve u Jugoslaviji, Zagreb 1974. 3 J. Butorac, Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja, Zagreb 1970. 90