ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 63

Dragutin Pavličević, Radovi Bernrada Stullija iz povijesti prometa u Hrvatskoj. Arhivski vjes- nik, 30/1987. str. 59—64. seljačke nemire u Hrvatskom zagorju i Prigorju 1883. Ognjeslav Utješenović Ostrožinski, a ostvarena je samo tri godine kasnije, 1886. i upravo je ovih dana navršila stoljeće postojanja. Njenu potrebu, gradnju i promjene koje je donijela prenaseljenom i pauperiziranom Zagorju opisao je autor u kratkim, ali jasnim i preglednim potezima. Ta dva rada, kao i podaci iz predgovora, odnosno uvodne studije za knjigu Prijedloga i projekata i dokumenata iznesenih u njoj bili su Stulliju osnovica za novu, sveobuhvatnu monografiju o razvoju željeznica u Hrvatskoj, ali su ga bolest i prerana smrt onemogućili da je dovrši i objavi. Iz nje su uzeti rukopisi koji će biti posthumno publicirani u časopisima. To su Željezničko pitanje u povijesti Rijeke 1825—1873. godine

11 i Željezničko pitanje u varaždinskoj regiji do 1941. godine.

12 Zahvaljujući svim ovdje opisanim radovima bez dvojbe možemo zaključiti da je dr Bernard Stulli najviše u nas dosad uradio na istraživanju razvoja prometa i prometnica u Hrvatskoj i da je u širini, dubini i kvaliteti obrade otišao znatno dalje od radova S. Szavits — Nossana

13 i J. Gorničić Brdovačkog

14 čiji su nam rezultati bili jedini oslonac u poznavanju prometne problematike u Hrvatskoj dotada. n Varaždinski zbornik 1181 — 1981, Varaždin 1983, 289—294. 12 Rukopis od 125 str. nalazi se u tisku kod Historijskog zbornika u Zagrebu u čijoj je užoj redakciji pok. dr B. Stulli aktivno radio u posljednjih 30-ak godina, uz pok. prof. J. Šidaka i sadašnjeg urednika prof. I. Kampuša. 13 Stjepan Savić Nosan napisao je više radova o cestama, o graditelju Kajetanu Knežiću i o željeznicama. 14 Josip Gorničić Brdovački napisao je knjigu Razvitak željeznica u Hrvatskoj do 1918. godine, a objavljena je u biblioteci JAZU Građa za gospodarsku povijest Hrvatske, knj. 3, Zagreb 1952, 213. 63