ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 49

Danilo Klen, Radovi Bernarda Stullija o Istri, Rijeci i Trstu. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 45—51. Stulli je sabrao vrlo velik broj raznih dokumenata u bečkim i praškim arhivima i inače. Od te obilne građe upotrijebio je za svoje spomenute knjige samo dio tih dokumenata. Da bi ta građa postala pristupačna znanstvenoj javnosti koja se bavi istarskom, riječkom, tršćanskom, ali i dalmatinskom prošlošću, objavio je, između 1959. i 1968. godine, tu građu u Vjesniku Historijskog Arhiva u Rijeci odnosno u Rijeci i Pazinu i u dva sveska Arhivskog vjesnika u Zagrebu.

12 Dvojbu o postojanju statuta grada Plomina uklonio je Stulli objavom »Fragmenta Statuta Plominske općine«. Opisom tog fragmenta, određenjem vremena njegovog nastanka, kao i analizom onodobnih odnosa između Plomina i Labina, Stulli je utvrdio da je plominski statut rađen prema labinskom pa su neki propisi identični u oba, dok se neki razlikuju od labinskih što svjedoči o autonomnosti plominske općine.

13 U ovom prikazu historiografske djelatnosti B. Stullija, obzirom na Istru, Rijeku i Trst, ne može biti izostavljen njegov opsežan i vrlo temeljiti rad u dva toma »Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825—1863«. Za povjesničare Rijeke nezaobilazna su izlaganja Stullija o projektima željezničke pruge prema Rijeci i političkim implikacijama s tim u vezi — u njegovom magistralnom uvodu, ali i u komentarima i bilješkama uz pojedine dokumente. Stulli ju nije izbjegao u tom izlaganju ni prijedlog dr. F. Feretića u Istarskom saboru 1863. godine.

14 Dugogodišnja istraživanja političkih, društvenih i ekonomskih prilika našeg naroda od Istre do dna Dalmacije i rezultati tog rada pružili su analitičkom duhu Stullija osnovicu i mogućnost da zauzme kritički oštar stav prema autonomaškim težnjama građanski odnarođenih predstavnika u istarskim i dalmatinskim komunama i pokrajinama — a osobito prema bečkom dvoru i vladi u pomaganju tih težnji. One su, uostalom, odgovarale interesima dvora i vladara jer su mu omogućavale odbijanje zahtjeva za sjedinjenje Dalmacije, Istre i Rijeke s Hrvatskom i dakako lakše samovoljno upravljanje i gospodarenje tim razjedinjenim krajevima. Za takav pristup služili su mu događaji 1848/49. i 1861. godine i naročito različiti prijedlozi i intereisi o tome kome trebaju admi12 Stulli B., Prilozi građi za historiju 1918-te u Istri i Puli. Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci V/1959, str. 463—507; Stulli B., Nova građa za historiju 1918. godine u Istri i Rijeci. Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, XIII, Rijeka 1968, str. 149—179; Stulli B., Prilozi građi za historiju revolucionarnog pokreta mornara na našoj obali 1918. god. Arhivski vjesnik, IX, 9 Zagreb 1966, str. 7—109; Stulli B., Novi prilozi građi za historiju revolucionarnog pokreta mornara na našoj obali 1917—1918. (I). Arhivski vjesnik, X, 10, str. 1—51. 13 Stulli B., Fragment statuta plominske općine. Vjesnik Historijskih arhiva Rijeka i Pazin, XIV/

1969, str. 7—49. 14 Stulli B., Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825— 1863, I

—II, Zagreb 1975. Izvori za hrvatsku povijest 4—5 Izd. Sveučilište u Zagrebu — Institut za hrvatsku povijest. 49