ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 42

Josip Kolanović, Prilozi Bernarda Stullija o povijesti Dalmacije. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 41—44. re. Historija (Enciklopedija Jugoslavije II, 430—443). U njima na sebi svojstven način pregledno i sintetički sažima dosadašnje rezultate o toj problematici. U drugoj fazi svoga znanstvenog rada, što se podudara s njegovim dolaskom na mjesto direktora Arhiva Hrvatske, svoje znanstvene napore usredotočuje na proučavanje pojedinih tema o prijelomnim i ključnim događajima u povijesti hrvatskog naroda i opće jugoslavenske povijesne problematike. Svoj rad usmjeruje na istraživanje i objavu arhivske građe, bitne za razumijevanje procesa povijesnog razvoja, a ujedno uspijeva i pojedine teme obraditi u znanstvenim radovima. Polazeći od arhivske građe kao nezaobilaznog izvora u povijesnom istraživanju, on znanstvenom lucidnošću ukazuje na »cjeline povijesnog razvitka«, osobito za razdoblje 19. i 20. stoljeća. Pri tome osobitu pozornost pridaje izvornim »izvještajima i pregledima koji što potpunije svjedoče o ukupnom stanju uprave, gospodarstva, prosvjetno-kulturnih prilika, društveno-političkih odnosa i demografskog stanja nekog mjesta, uže ili šire regije«. Godinama je u domaćim i stranim arhivima tragao za takvom arhivskom građom, svjestan da su takvi izvori preduvjet za komparativne analize, a po svom »kompleksnom karakteru prevažan temelj za spoznaju cjeline povijesnog procesa, njegovih osobina i dometa u danom vremenu«. Time je ujedno želio preduhitriti nedostatke povijesnih radova »koji gotovo po pravilu donose parcijalna istraživanja« što je često uzrok da nastaju, kako sam kaže, »zbrke i zabune što ih stvaraju publicističke improvizacije i samozvane povijesne 'ocjene' i neargumentirana uopćavanja«. (Građa o stanju u Dalmaciji 1818. god, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU, 1983, 119—120). Naglašavao je da bez sagledavanja cjeline povijesnog razvitka nećemo poći dalje »nazdravičarske i romantičarske historiografije« (Ekonomsko-društvene prilike u Dalmaciji u XIX stoljeću, Dubrovnik 3—4, 1962, 11). Rezultat takvih njegovih pogleda na povijesno istraživanje su pripreme i objava građe koja daje »bilancu« određenog povijesnog razvoja. Tek kada je bio siguran da je iscrpio sve mogućnosti u istraživanju izvora, pristupao je objavi i obradi takve građe, polazeći od činjenice da »što potpunije budu spomenute bilance, to će egzaktnije biti komparativna istraživanja i usporedbe između pojedinih razdoblja i rekonstrukcija povijesnog razvitka«. Zbog svoje poznate pedantnosti kojom je pristupao takvom poslu, nažalost samo je dio takve građe uspio objaviti, i to upravo za povijest Dalmacije. To su: »Građa o stanju u Dalmaciji 1818. god.« (Zbornik

... 119—190) i »Građa o gospodarstvu Dalmacije u prvoj polovici XIX st.« (Građa i prilozi za povijest Dalmacije. Izdanje Historijskog arhiva u Splitu, 1980, 135—186). Građu o stanju u Dalmaciji 1818. godine zamislio je kao »početnu bilancu« koja prikazuje stanje pokrajine prvih godina tzv. druge au42