ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 34
Miljenko Pandžić, Arhivski radovi Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 3Q/1987. str. 31—36. b) vrijeme i mjesto njezina postanka c) stupanj sačuvanosti i sadržajna fizionomija d) unikatnost i autentičnost e) reprezentativnost f) posebne vrijednosti »umjetničke, jezične« od posebne vrijednosti »za povijest hrvatskog jezika kao i ... za povijest glagoljizma« i druge. 10 Na kraju te temeljne studije Stulli iscrpno razrađuje, uz »načelne napomene...«, specifične arhivske vrijednosti kategorije u pet stupnjeva (od 0 do 4) dakle od »... građe najvećeg nacionalnog, pa time i šireg značenja« sve do građe male i sporednije vrijednosti. 11 Potrebno je istaknuti i druge važne Stullijeve arhivske radove, u prvom redu s područja povijesti arhiva te šire povijesti zaštite i korištenja arhivske građe u nas, od srednjeg vijeka pa do današnjih dana. Da spomenemo najvažnije radove s toga područja: »0 pravnom režimu korištenja arhivske građe«, 12 zatim prilog povezan s njegovim trajnim interesom za povijest Dubrovnika: »Dva pokušaja inventarizacije Dubrovačkog arhiva početkom 19. stoljeća«, 13 te jedan od kasnijih važnih radova: »Pregled povijesnog razvitka zaštite arhivari ja na područjima historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu«. 14 U ovoj grupi arhivističkih radova, nekoliko riječi valja posvetiti i važnoj, na žalost nedovršenoj radnji, o pravnom korištenju arhivske građe. Tu su obrađeni ne samo takvi propisi o korištenju u užem smislu već i uopće rad starih, srednjovjekovnih notarskih, gradskih, općinskih i drugih kancelarija od Istre i Krka preko dalmatinskih gradova i Dubrovnika pa sve do Budve. Obuhvaćene su latinske, ali i glagoljaške notarske i druge kancelarije. U posebnim poglavljima obrađeno je korištenje arhivske građe u službene svrhe, zatim korištenje arhivske građe u privatne svrhe, što je sve popraćeno usporednim pregledom odobrenja u srednjovjekovnim talijanskim gradovima i komunama, te u nekim evropskim državama. U trećem poglavlju obrađeno je i korištenje građe kao »historijskog izvora« bez obzira na to koliko se smatra da je takav vid korištenja bio izuzetno rijedak. »Dinastički i državni interesi« 15 bili su često onaj okvir u kojem su nastajala djela ljetopisca, kroničara i prvih historiografa, ali su svi oni nesumnjivo i te kako koristili tu istu sačuvanu arhivsku građu, čije je korištenje inače zahtijevalo najviša odobrenja, često i samog vladara, a općenito gledajući u 10 Isto, str. 477—480. 11 Isto, str. 483. 12 Arhivski vjesnik IX, Zagreb 1966, str. 137—237. 13 Arhivski vjesnik, Zagreb, 1968—1969, XI—XII, str. 203—260. 14 Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu XXIII, Pazin —Rijeka 1980, str. 11—14. Ovdje se obrađuje zaštita arhivske građe u širokom povijesnom rasponu od prvih statuta Poreča i Dvigrada u 14. st. do analize stanja u početku 20. stoljeća. 15 Arhivski vjesnik IX, n. dj., str. 221. 34
