ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 19

Dragovan Šepić, O znanstvenom djelu Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 17—22. Francuza uvela, dao iscrpnu dokumentarnu analizu zakonskih akata i statističkih podataka o upravnom sistemu, demografskim prilikama i gospodarskoj strukturi tog novostvorenog upravnog područja koje je obuhvaćalo cijeli istarski poluotok kao i kvarnerske otoke Krk, Cres i Lošinj, čime je konačno nestala stoljetna podjela Istre. Tu je autor detaljno prikazao i analizirao novi austrijski upravni sustav, demografske prilike, i jasnije osvijetlio gospodarsku strukturu tog okružja na temelju službenih statističkih tabela koje je donio u prilozima svoje monografije. Time je Stulli dao jedan od najvažnijih priloga povijesti Istre u razdoblju koje je u našoj historiografiji o Istri slabije poznato i omogućio da se bolje shvate počeci našeg narodnog preporoda. Nažalost, objavljen je do sada samo prvi dio te monografije. U sklopu svestranog istraživanja povijesti pojedinih primorskih regija autor je dao i važne priloge povijesti Sinjske i Cetinske krajine u kojima dolazi do izražaja njegova težnja da što iscrpnije dokumentira ne samo političke nego i gospodarske i društvene prilike u tim krajevima. 2) Na području proučavanja gospodarske povijesti Stulli je posvetio mnogo truda i vremena povijesti prometnica, posebno željezničkih pruga. Kapitalno djelo iz te materije mu je knjiga u dva toma »Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825—1863«. U njoj je objavio sve relevantne dokumente iz hrvatskih, mađarskih i austrijskih arhiva popraćene uvodnom studijom od 153 stranica u kojoj je, po prvi put u našoj historiografiji, iscrpno i temeljito prikazan povijesni razvitak željezničkog pitanja do 1863. godine. Stulli se posebno zanimao za prometnu problematiku Rijeke u razdoblju od 1825. do 1873. godine i dao važan doprinos povijesti pitanja povezanosti Rijeke sa zaleđem, pa je prikupio i građu o povijesti Lujzinske ceste od prvog decenija 19. stoljeća do 1879. Tijesno s time povezani su njegovi radovi iz povijesti pomorstva i ribarstva u jugoslavenskim zemljama, među kojima posebnu pozornost zaslužuje njegova rasprava o slomu velikih jedrenjaka na istočnoj obali Jadrana potkraj 19. stoljeća i monografija o ribarstvu što se razvijalo u prošlosti uz zapadnu obalu Istre, a koje je u 18. stoljeću dovelo do borbe oko ribolova između Rovinja i Chioggie. Stulli je povrh toga napisao i uspjeli povijesni pregled o cjelini prometnih problema Hrvatske od početka 18. stoljeća do raspada Austro-Ugarske 1918. godine. 3) Stulli je posvetio mnogo radova jadranskom pitanju koje je nakon drugog svjetskog rata bilo dugo vremena aktualno zbog težnje Italije da sačuva što je moguće više teritorija koje je bila u prošlosti stekla. Istraživao je povijest talijanskog iredentizma na Jadranu i s time u vezi talijanskih gledišta na odnose s Južnim Slavenima. Tu valja najprije spomenuti njegovu opsežnu studiju o pisanju tršćanskog lista »Fa19