ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 14

Petar Strčić, Životopis dra Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 9—15. dje. U njegovo doba trebalo je iz početka organizirati rad na proučavanju povijesti Istre i (tadašnje) Rijeke, npr, jer je o njima uglavnom postojala literatura koja je govorila s iredentističkih talijanskih pozicija. Arhiv Hrvatske se upravo u vrijeme kada se Stulli nalazio na njegovu čelu znatno proširio, dobio je veće količine građe i više novih prostorija, učvrstili su se stari, a osnovani su i novi odjeli (npr., Kinoteka). Značajno je ojačao stručni arhivistički rad. Vodio je upravo tešku, životnu bitku za podizanje nove zgrade Arhiva Hrvatske te je uspio da ona uđe barem u red kapitalnih objekata kulture SRH. Isto tako, njegov je rad bio presudan u stvaranju mreže arhivskih institucija u SRH (historijski, regionalni arhivi danas djeluju u Varaždinu, Bjelovaru, Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Sisku, Karlovcu, Rijeci, Pazinu, Zadru, Splitu i Dubrovniku), odnosno u formiranju cjelokupne arhivske službe u ovoj republici, te njezina arhivskog zakonodavstva (posebno u uobličavanju »Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima« iz 1978. godine). Bitno je utjecao i na osnivanje više drugih povijesnih institucija, osobito nekih muzeja i instituta na jadranskoj obali. Posebno treba ukazati na njegov doprinos očuvanju naše kulturne baštine na međunarodnom planu. Naime, B. Stulli bio je dugi niz godina član i ekspert jugoslavenskih delegacija na pregovorima o vraćanju kulturnih dobara iz Austrije i Italije, te je njegov ulog u rješavanju toga vrlo starog problema u arhivskoj oblasti osobito značajan. Tako je bio i predsjednik Komisije SRH za vraćanje arhivalija iz Austrije. Bernard Stulli iskazao se na još jednom polju — u oblasti uredništva. Jedan je od utemeljitelja Pomorske enciklopedije Jugoslavenskog Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža«, i to još u vrijeme kad se ona započela stvarati u Jadranskom institutu JAZU; od početka njezina izlaženja, od 1954. god. dalje bio je i jedan od njezinih stalnih suradnika. Također, obnovio je 1958. god. »Arhivski vjesnik« — republičko arhivsko glasilo SRH, koje danas izdaje Arhiv Hrvatske (kao i 1899, kada je započeo s izlaženjem), te je bio njegov glavni urednik sve do 1980. godine. God. 1956, pa od 1960. do smrti bio je član redakcije »Historijskog zbornika«. Više godina (od 1956. dalje) bio je suurednik historijskih izdanja izdavačkog poduzeća »Naprijed« odnosno »Kultura« u Zagrebu, član redakcije zbornika »Narodni preporod u Dalmaciji i Istri«, itd. Pobrinuo se da se objavi i veoma značajna serija »Zaključci Hrvatskog sabora« (do 1847), koja je štampana u 12 svezaka od 1958. do 1980. godine. Za svoj je rad B. Stulli bio i nagrađivan, pa je, pored ostalog, god. 1961. dobio Orden rada sa zlatnim vijencem, a god. 1975. i Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima. Arhivski savjet Hrvatske inicirao je pokretanje postupka za još jedno odlikovanje B. Stullija, ali je njegova smrt pretekla konkretizaciju toga prijedloga. God. 1986. predložio sam da se zasnuje »Nagrada dr Bernard Stulli« za radnike u oblasti za14