ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 11
Petar Strčić, Životopis dra Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 9—15. prof, dr Dragovan Šepić glavne je njegove objavljene radove razvrstao ovako: »1) povijest primorskih gradova, općina i regija, 2) gospodarska povijest, posebno prometnica, 3) talijanski iredentizam i imperijalizam na Jadranu i jugoslavensko-talijanski odnosi, i 4) revolucionarna previranja među Južnim Slavenima Austro-Ugarske, posebno u jadranskom pojasu, i raspad Austro-Ugarske«. Stullijevo znanstveno djelo, dakle, uključuje i geografske te neke druge karakteristike — povijesne, pravne, pomorskopovijesne i ekonomskohistorijske momente, revolucionarnu komponentu 1918, zahvat u područje arhiva, arhivske službe i arhivskog zakonodavstva, istočnoj adranske — dubrovačke odnosno dalmatinske te istarske i albanske teme, pitanja iz hrvatske i talijanske iredentističke historiografije. I prvi — barem do sada poznati — publicirani tekst B. Stullija vezan je uz njegov Jadran, za kojim su toliki posizali; to je ocjena prvog sveska zbornika »Atti e memorie« koji je objavljen 1949. u Veneciji. Zapravo je to glasilo organizacije »Societa istriana di archeologia e storia patria« izlazilo i ranije, a sada je započeta nova serija, u istome, iredentističkom duhu; ocjena je objavljena u »Historijskom zborniku« Povijesnog društva Hrvatske, V, 1—2, Zagreb 1952, str. 169—176. Iste godine objavio je i dva teksta iz pravnopovijesne prošlosti rodnoga Dubrovnika, te dvije šire ocjene hrvatske i talijanske (iredentističke) historiografije. I od te, 1952. godine, Stulli se redovito javljao znanstvenim, stručnim i popularnim prilozima u nizu naših glasila, a neki su i preštampavani. Najviše je radova objavio u zagrebačkom »Arhivskom vjesniku«. Upozoravajući na to da je Stulli objavio preko 120 znanstvenih i stručnih radova, da ih je još desetak u štampi ili se priprema za tisak, te da je nemoguće ukazati na sve, navodim samo naslove knjiga te nekih važnijih studija i članaka, odnosno nekih od najvažnijih tema kojima se bavio. To su knjige : »Borba oko ribolova u obalnom moru Istre. Rovinj i Chioggia u XVIII. st.« (1955), »Ustanak mornara u Boki Kotorskoj 1.—3. februara 1918.« (1959), »1918. Revolucionarni pokreti mornara« (1968), »Prijedlozi i projekti željezničkih pruga u Hrvatskoj 1825—1863«, s. 1 i 2 (1975), i »Istrasko okružje 1825— 1860«, dio 1 (1984); u pripremji je za objavljivanje i knjiga: »Povijest Dubrovačke Republike«. Već i iz naslova navedenih knjiga (sinteze, monografije, građa) vidi se suštinski Stullijev interes za područja proučavanja. Ako započnemo s osnovicom znanosti i kulture — s arhivskim pitanjima, onda treba ukazati na to da je Stulli objavio cijelu seriju napisa o tim problemima, o Arhivskom savjetu Hrvatske, Arhivu Hrvatske, arhivskoj službi SRH, pa ističemo radove u »Arhivistu«: »Neki problemi ostvarenja mreže arhivskih ustanova na području NR Hrvatske« (7/1958) i »0 kulturno-prosvjetnoj djelatnosti arhivskih ustanova« (8/1959), u »Arhivskom vjesniku« (dalje: AV): »Arhivska služba i petogodišnji program naučno-istraživačkog rada u oblasti historije« (4—5/1961—2), »Nacrt koncepcije srednjoročnog plana razvitka arhivske djelatnosti u SRH 1971— 11
