ARHIVSKI VJESNIK 29. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 57
Davor Eržišnik, Prijedlozi za unapređenje zaštite arhivske i registraturne građe izvan arhiva. Arhivski vjesnik, 29/1986. str. 57—60. Pregledni članak UDK 930.25 : 061. 1 (497.13) PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE ZAŠTITE ARHIVSKE I REGISTRATURNE GRAĐE IZVAN ARHIVA Davor Eržišnik, Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21. U ovome prilogu osvrnuo sam se, zapravo, na sve ono što čini sadržaj obaveze o čuvanju građe, najvažnije obaveze na kojoj se temelji zaštita. Konkretizacija te obaveze i Zakonom je najavljena kao jedan od sadržaja provedbenih propisa, ali o toj temi, od donošenja Zakona, nije raspravljano. Zbog toga, je tema zamišljena i kao prilog raspravi o provedbenim propisima. Sam naslov priloga izabrao sam s namjerom, nastojeći da u tome djeluje sugestivno. Čuvanjem arhivske i registraturne građe može se smatrati njezina sigurna pohrana, njezina zaštita od uništenja i zaštita njezine urednosti. Prema tome, ono obuhvaća tzv. fizičku zaštitu od uništenja i nestanka, te zaštitu registraturne urednosti. Kao obaveza, ona obuhvaća savjesnost, opću kulturu i odgovoran odnos prema zaštiti kulturne baštine. Sva ta obilježja zajedno čine cjelinu koju možemo nazvati kulturom čuvanja. Sadržaj fizičke zaštite obuhvaća osnovnu sigurnost arhivskog prostora i sigurnost za održavanje arhivske građe. To su elementarni standardi koji čine osnovicu sveukupne zaštite. Najvažniji od njih odnose se na zaštitu od požara, zaštitu od vlažnosti i zaštitu od poplavnih voda. Prema svome izvoru, najveće opasnosti za arhivsku građu mogu se svrstati u tri osnovne grupe. To su: slobodne ili otvorene instalacije bez građevinske zaštite, na prvom mjestu; druga grupa odnosi se na sve slučajeve povećane vlažnosti; u treću, ulazi mogućnost da su arhivske prostorije otvorene ili na drugi način nesigurne za čuvanje. Pored ostalih, u posljednju skupinu spadaju i slučajevi odlaganja arhivskog materijala po hodnicima i drugim otvorenim prostorijama, gdje je građa izložena eventualnim oštećenjima ne samo od strane radnika nego i stranaka i prolaznika. U reguliranju standarda arhivske pohrane trebalo bi: normirati uvjete koji se odnose na najveće opasnosti, fiksirati stupanj ili uvjete najviše vlažnosti i odrediti uvjete koji se odnose na mogućnost provjetravanja. Uvjeti fizičke sigurnosti posebno se odnose i na zaštitu mikrofilma. Osim normativa o čuvanju, zaštita obuhvaća i uvjete njegova ko57